Tražimo hrvatske državljane s hrvatskom putovnicom i poznavanjem njemačkog jezika. Nudimo posao za krovopokrivače za 32 do 38 švicarskih franaka po satu plus troškovi, vodoinstalatere za 31 do 38 franaka, keramičare za 34 do 40, stolare za 32 do 38… Tražimo kvalificirane zavarivače, soboslikare, zidare, montere, fasadere, električare i vodoinstalatere za rad u Švicarskoj od 1. siječnja 2022. i nudimo plaću ovisno o iskustvu i poznavanju njemačkog jezika, za početak od 31 do 40 švicarskih franaka po satu plus dnevnica… Oglasi su to koji su se pojavili nakon odluke švicarskih vlasti da se od početka iduće godine širom otvore vrata radnicima iz Hrvatske, odnosno, da se ukinu ograničenja koja su na snazi u ovom prijelaznom razdoblju, piše Večernji list.

Izjednačavanje prava

Bogata europska država otvara svoje tržište rada za državljane RH od 1. siječnja 2022.

– Najtraženiji su radnici u zdravstvu, IT sektoru, hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Zarada je ovdje znatno veća nego u Njemačkoj, ali veći su i troškovi života – kaže Hrvatica koja živi u Švicarskoj.

Stranica za slobodna radna mjesta jobs.ch jučer je imala 89.235 oglašenih mjesta u 10.238 tvrtki. Najtraženija zanimanja su u građevinarstvu, gdje se traži od stolara do inženjera i arhitekata, u IT sektoru, telekomunikacijama i medicini. Prema tom portalu, prosječna godišnja plaća medicinske sestre je 78.813 švicarskih franaka (551.691 kn), liječnika 130.000 (910.000 kn), CNC operatera 66.394 (464.758 kn), keramičara 55.000 (385.000 kn), stolara 65.985 (461.895 kn), vozača kamiona 63.672 (445.704 kn), učitelja 89.917 (629.419 kn), IT analitičara 115.000 (805.000 kn), konobara 51.087 (357.609 kn), a kuhara 56.000 CHF (392.000 kn)…

Hrvati koji rade u Švicarskoj kažu da su troškovi života veliki, posebno najam stana za koji se plaća od 1500 do 2500 franaka. Naravno, ima i skupljih i jeftinijih.

Kako god, mnogi će zasigurno naći svoju računicu i pokušati se zaposliti u Švicarskoj. To će biti nova nevolja za poslodavce u Hrvatskoj, koji se od ulaska u EU suočavaju s pojačanim odljevom radnika. Recimo, za turistički sektor kronični manjak radne snage već je kulminirao u pandemiji. Djelatnost koja zapošljava oko sto tisuća ljudi ove se godine suočila s minusom od 20.000 radnika, a dogodine bi ta brojka mogla narasti i do 35.000. – Tko će nam raditi dogodine? Bolje pitajte tko sada radi. Mjesec dana objavljujemo oglase za dva kuhara i dva konobara, stalni radni odnos i plaće od tisuću do 1500 eura, i nitko se ne javlja. Krpamo se sa studentima, ali to nije rješenje – kaže za Večernji list direktor opatijskog hotela s pedesetak zaposlenih.