Prema procjeni Centralne banke Bosne i Hercegovine, u ovoj godini u BiH se očekuje inflacija od 1,2 posto, što, po mišljenju stručnjaka, nije strašno, već možda i poželjno jer će ekonomske politike usmjeriti na održanje realnih dohodaka i stimuliranje rasta plaća.

“U 2021. godini očekuje se inflacija od 1,2 posto, prvenstveno kao rezultat niskog baznog efekta iz prethodne godine, kada su cijene nafte bile na rekordno niskoj razini, ali i povećanja cijena ostalih sirovina, transportnih troškova na globalnoj razini, te značajnijeg rasta potražnje”, priopćili su nedavno iz Centralne banke BiH, pišu Nezavisne novine.

Održavanje realnih dohodaka

Ipak, pojedinci smatraju kako je projekcija da će inflacija biti 1,2 posto podcijenjena te da će iznositi mnogo više s obzirom na to da je godišnja inflacija u SAD pet posto, Britaniji 3,2 posto, Europi oko tri posto te da u svijetu svakodnevno dolazi do povećanja potražnje, ali i cijene robe na svjetskom tržištu rastu.

“Za BiH kao zemlju inflacija od tri do četiri posto nije alarmantna i po mom mišljenju je poželjna. To će usmjeriti ekonomske politike na održavanje realnih dohodaka i stimuliranje rasta plaća. U posljednje dvije godine imamo rast dugova većine zemalja u svijetu.

Slovenija je svoj javni dug povećala za 21 posto, odnosno sa 65 na 86 posto BDP-a. Dug zemalja Europe je na 90 posto BDP-a i ti dugovi će se najvjerojatnije riješiti putem inflacije”, rekao je ekonomist Saša Stevanović.

Kad je riječ o eventualnom rastu kamatnih stopa zbog porasta inflacije, ekonomisti su oprezni i ističu da ekonomski razlozi ne postoje jer globalna štednja raste, a novčana masa, posebno u BiH, brža je od rasta ekonomije.

Nema puno veze

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“U BiH rast novčane mase je dvostruko veći nego rast ekonomije. Kamatne stope su izraz ponude i tražnje za kreditima. Krediti ovise od količine novca i depozita koji je u sustavu, a on raste. Banke imaju već dugo problema s plasmanom, ako pogledamo njihove prihode, one gotovo polovicu svojih prihoda ubiru od aktivnosti koje nisu kreditne, tzv. nekamatni prihodi”, rekao je Stevanović.

I ekonomist Admir Čavalić smatra kako je prognoza Centralne banke BiH optimistična te da BiH neće zaobići inflacija koja bude prisutna u svijetu, posebno u Europskoj uniji.

“Inflacija do dva posto neće prouzročiti nikakve probleme i to ne bi trebalo dovesti do većeg rasta cijena ili eventualno kamatnih stopa, a sve preko toga može imati posljedice.

Trenutačni rast cijena u BiH posljedica je rasta cijena na globalnom tržištu i nema puno veze s inflacijom koja je kod nas”, rekao je Čavalić.

Inače, o inflaciji u Bosni i Hercegovini priča se već neko vrijeme i gotovo je sigurno da ona neće zaobići ni BiH, samo je pitanje kolika će ona biti, kakve će posljedice izazvati i što će eventualno vlasti uraditi da smanje njezin utjecaj i zaštite najsiromašniji dio stanovništva.