U prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno je roba u vrijednosti većoj od 10,29 milijardi eura, 2 milijarde više nego lani.
Robni izvoz se, pokazuju podaci DZS-a, oporavio, i to ne u usporedbi s prošlom korona godinom, što je i očekivano, nego su ostvarene brojke veće nego u rekordnoj 2019.
U prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno je roba u vrijednosti većoj od 10,29 milijardi eura, 2 milijarde više nego lani, ali je iznos veći i od onoga u prvih sedam mjeseci 2019., kada je izvezeno u tom razdoblju 8,99 milijardi eura.
Robni izvoz se, pokazuju podaci DZS-a, oporavio, i to ne u usporedbi s prošlom korona godinom, što je i očekivano, nego su ostvarene brojke veće nego u rekordnoj 2019.
U prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno je roba u vrijednosti većoj od 10,29 milijardi eura, 2 milijarde više nego lani, ali je iznos veći i od onoga u prvih sedam mjeseci 2019., kada je izvezeno u tom razdoblju 8,99 milijardi eura.
I pokrivenost uvoza izvozom bitno je povoljnija (66%), a gleda li se tržišta, za koja državna statistika daje obrađene podatke samo za prvih šest mjeseci, oporavak je u odnosu na lani prisutan na većini onih glavnih. Na tržištima EU u gotovo svim zemljama stope rasta su dvoznamenkaste, a izuzetak su Belgija i Švedska, te Luksemburg, u kojemu je za lanjski rezultat bio zaslužan izvoz brodogradnje.
Italija je već drugi mjesec ponovo na liderskoj poziciji izvoznih tržišta, nakon što ga je lani preuzela Njemačka, s tim da je izvoz u prvom polugodištu u obje zemlje bio veći nego u istom razdoblju 2019.
U Italiju je izvezeno 1,055 milijardi, a u Njemačku 1,021 milijardi eura. Bolji nego u prvoj polovici rekordne 2019. je i izvoz u Sloveniju (800 mil. eura), robna razmjena s Mađarskom i dalje bilježi rekordne razine (740 mil. eura), kao i sa Srbijom (376 mil. eura).
Nadomak Srbiji na izvoznoj ljestvici je, pak, SAD, u koju dva proizvoda dižu plasman roba i ove godine – oružje i farmaceutska industrija.
No, usporede li se ranije statističke pokazatelje, tržište koje se sve više pozicionira kao jedno od važnijih postaje Turska, koja je nadomak ulaska među prvih deset najvažnijih kupaca.
U prvih pola godine u Tursku je izvezeno 157 milijuna eura, što je dvostruko više nego lani, a dva i pol puta više nego primjerice 2018., a tom rastu, koliko je poznato, najviše pridonosi izvoz željeznog otpada.
Gotovo svi sektori bilježe rast izvoza, iznimka je proizvodnja tekstila, dok primjerice poljoprivreda u prvih šest mjeseci nije imala bolje ostvarenje, rekord ima i prehrambena industrija, prerađenog drva, električne opreme, gotovih metalnih proizvoda i naravno, farmaceutske industrije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu