Udruga poslodavaca FBiH (UPFBiH) traži sastanak s Denisom Lasićem, ministrom prometa i komunikacija FBiH i Elmedinom Voloderom, v.d. direktora JP Autoceste FBiH na kojemu bi predstavnici UPFBiH-a detaljnije objasnili problem s previsokom cijenom cestarina na autocesti A1 (dio paneuropskog Koridora 5C) i uručili zahtjev za hitno smanjenje naknade za korištenje te prometnice za 20 do 25 posto.

“Svjedoci smo da se posljednjih dana u javnosti problematiziraju dijelovi izvješća Ureda za reviziju institucija u FBiH, posebno oni koji su pokazali da je za 91 kilometar izgrađene autoceste u JP Autoceste FBiH zaposleno 120 blagajnika i 40 vođa smjene”, tvrde poslodavci, prenosi Business Magazine.

“Ističu se neprimjereno visoke plaće Uprave i zaposlenih u JP Autoceste FBiH”, kažu poslodavci, dodajući da već godinama upozoravaju na to da građani i gospodarstvo u FBiH plaćaju najvišu cijenu cestarine u Europi.

Jeftinije i u Republici Srpskoj

“Analizom formule za izračunavanje cijene cestarine po kategorijama vozila utvrdili smo da se na dionici autoceste A1 Sarajevo-Zenica naplaćuje 4 KM (oko 2 eura) za prvu kategoriju vozila, 8,5 KM za drugu kategoriju vozila, 12,5 za treću i 17 KM za četvrtu kategoriju vozila.

A prema propisanoj formuli cijene bi trebale iznositi 4 KM za prvu, 8 KM za drugu (oko 4,3 eura), 12 KM (oko 6,1 euro) za treću i 16 KM (oko 8,1 euro) za četvrtu kategoriju vozila”, navodi se u pismu UPFBiH upućenom vladi FBiH, Ministarstvu prometa i komunikacije FBiH i Upravi JP Autoceste FBiH.

Poslodavci su utvrdili i da u FBiH cestarina po prijeđenom kilometru za prvu kategoriju vozila u prosjeku iznosi 0,12 KM, za treću kategoriju 0,35, a za četvrtu 0,50 KM. Istovremeno, u Republici Srpskoj cestarina u prosjeku iznosi 0,09 KM. Kada je riječ o zemljama regije, u Srbiji cestarina u prosjeku iznosi 0,035 eura ili 0,06 KM, u Sjevernoj Makedoniji 0,020 eura ili 0,004 KM.

Za zemlje članice Europske unije poslodavci navode primjer Grčke gdje cestarina po prijeđenom kilometru iznosi 0,045 eura ili 0,09 KM i Italiju gdje cestarina po prijeđenom kilometru u prosjeku iznosi 0,50 eura ili 0,10 KM.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Nedostižan njemački primjer

Poslodavci su usporedili i dvije dionice autoceste u Hrvatskoj i BiH približno jednake dužine. Riječ je o dionici Zagreb – Zdenčina čija je dužina 27 kilometara i dionici Sarajevo – Zenica dužine 26,7 kilometara. U Hrvatskoj vozila treće kategorije plaćaju cestarinu 17 kuna (oko 4,40 KM), a vozila četvrte kategorije 29 kuna (oko 7,50 KM).

U FBiH na navedenoj dionici autoceste vozila treće kategorije plaćaju naknadu u iznosu od 9,50 KM (oko 37,7 kuna), a vozila četvrte kategorije 13 KM (oko 51,6 kuna). Kao primjer navode i Njemačku koja ima 13.100 kilometara autocesta, gdje cestarinu plaćaju samo vozila iznad 7,5 tona težine, pri čemu je prosječna cijena cestarine niža nego u FBiH.

“Svjedoci smo da mnogi ne koriste autocestu u FBiH upravo zbog preskupe cestarine pa bi niže cijene dovele do većeg korištenja te prometnice za prijevoz, a samim time i prihoda”, zaključuju poslodavci iz Federacije BiH.