Pitanje klase, ističe, nije samo ekonomsko pitanje jer je niz čimbenika koji utječu na nečije uvjete života i klasni položaj, a koji su za različita društva drukčiji.
U moćnoj hrvatskoj eliti je 40.000 građana, a radnička klasa više ne postoji, piše u subotu Večernji list.
Hrvatska ipak ima nešto zajedničko s razvijenim državama – i mi imamo elitu među kojom je 12 tisuća dolarskih milijunaša! Tko je sve čini i kako žive ostale klase (ne)povlaštenih smrtnika kojima nebo nije granica? U hrvatskom društvu klase se ne miješaju jer bogati i oni manje bogati ne prijateljuju i ne ulaze u brakove sa sirotinjom, navodi dnevnik.
U moćnoj hrvatskoj eliti je 40.000 građana, a radnička klasa više ne postoji, piše u subotu Večernji list.
Hrvatska ipak ima nešto zajedničko s razvijenim državama – i mi imamo elitu među kojom je 12 tisuća dolarskih milijunaša! Tko je sve čini i kako žive ostale klase (ne)povlaštenih smrtnika kojima nebo nije granica? U hrvatskom društvu klase se ne miješaju jer bogati i oni manje bogati ne prijateljuju i ne ulaze u brakove sa sirotinjom, navodi dnevnik.
U koju klasu pripadamo kao pojedinci nije jednostavno pitanje u ovom dijelu svijeta u kojem su klasni odnosi kompleksni, a razlike između klasa velike. Sociolog Mirko Petrić, stručni savjetnik pri Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split te viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru zadnjih deset godina bavi se klasnim analizama.
Pitanje klase, ističe, nije samo ekonomsko pitanje jer je niz čimbenika koji utječu na nečije uvjete života i klasni položaj, a koji su za različita društva drukčiji. U nekoliko velikih terenskih istraživanja, koja su financirali Švicarska zaklada za znanost, program EU Horizon 2020. i Hrvatska zaklada za znanost, s kolegama je prikupio golemu količinu podataka iz država jugoistočne Europe.
Dio izuzetno zanimljivih rezultata istraživanja podijelio je za Večernji list. Petrić je s kolegama konceptualizirao novi višedimenzionalni model klasne analize koji zahvaća različite vrste nejednakosti, a ne samo ekonomsku i koji kao polazište ne uzima zanimanja, ni samo ekonomsku moć.
Petrić napominje da je i u društvima s duljom tradicijom jasnih klasnih podjela najnovije vrijeme preokrenulo neke temeljne postulate na temelju kojih se nekad određivala klasa jer zanimanje više nije temeljno, a često ni stupanj naobrazbe. Kod nas je to dovelo do posvemašnjeg nesnalaženja u tome „gdje tko pripada“.
Petrić ističe da se ljudi nesvjesno ponašaju klasno, primjerice u odabiru bračnih i intimnih partnera, ili sklapanju prijateljstava, ali svjesno imaju poteškoća eksplicitno se nekamo svrstati, donosi Večernji list.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu