Na prvoj godišnjoj konferenciji Bestinvest.hr posvećenoj ventre capital i private equity ulaganjima održana je i panel diskusija koja je okupila nekoliko značajnih investitora.

Među njima je bila poljska private equity investicijska kompanija Enterprise Investors, koja je u srednjoj i istočnoj Europi aktivna od 1990. godine, a u Hrvatskoj od 2018. kada je preuzela 65% udjela u pekarskoj industriji Pan-Peku i cjelokupni udio u trgovačkom lancu Studenac. Kako je najavio partner u kompaniji Michał Kędzia, u pregovorima su o ulaganju s nizom poduzetnika u regiji, dodajući da u Hrvatskoj vidi sve više prilika za investitore.

CEE Equity Partners raspolažu sa 60 milijuna eura i fokusirani su uglavnom na regiju, a njihov Igor Hržić istaknuo je kako Hrvatska ima sreću zbog atraktivne geografske pozicije, te da vidi velike prilike kroz digitalnu tranziciju i nove poslove.

“U Hrvatskoj je nakon 20 godine sigurnije i bolje, posebno u venture capital industriji. Primjećujemo dobru infrastrukturu i logistiku, Vlada Republike Hrvatske fokusirana je na energiju i gorivo. Smatramo da će private equity omogućiti stvaranje uspješnih biznis priča”, rekao je Hržić.

Ivan Josipović iz Invera Equity Partners smatra da iako je Hrvatska mlada zemlja, ima potencijala i dobar startup ekosustav koji će privući investitore, tim više što su uvjeti sada bolji nego prije 20 godina.

“Private i equity pomoći će ne samo razvoju Hrvatske, već kompetitivnosti”, rekao je Josipović, dodajući da u Inveri ulažu u sve sektore, no najviše su fokusirani na tehnološke kompanije.

Luka Orešković iz nagrađenog Prosperus Invest fonda za lanjsko dezinvestiranje u Dalmacija hotele, rekao je da je okruženje, kada su počinjali okruženje, bilo drugačije, manje poznato i nesigurnije, što se mijenja. Što se tiče izlaska iz investicije, rekao je da je potrebno biti svjestan kvalitete i dovoljno spreman.

“Mi nastojimo biti partneri koji direktore i osnivače vode do izlaska iz investicije”, istaknuo je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Provectus Capital nedavno je uložio u Stomatološku polikliniku Arena što je bilo njihovo prvo ulaganje u dentalni sektor u Hrvatskoj, a inače su usmjereni uglavnom na zdravstveni sektor.

“U Hrvatskoj ima prilike, a mi želimo da sustav bude atraktivan i održiv za investitore. Potrebna je vizija, referenca tima jer mi ne nudimo samo novac, već i strategiju i menadžment, stvaramo nove vrijednosti. Percepcija izvana prema Hrvatskoj kao zatvorenoj zemlji više nije takva i sve je više prilika”, rekao je Igor Čičak iz Provectus Capitala.

Zemlja je napredovala

Prvi i najveći fond rizičnog kapitala u regiji je South Central Ventures (SCV), koji je dosad u regiji investirao više od 90 milijuna eura u 29 startupova, a u međuvremenu su iz nekoliko izašli. Investicijski menadžer Vedran Blagus istaknuo je da je Hrvatska napredovala jer su ranije ljudi bili rezignirani prema rizičnim fondovima.

“U SCV-u najviše investiramo u softver kao uslugu, B2B… Želimo u Hrvatskoj više ambicije, nova zapošljavanja, više bogatih ljudi i više znanja”, rekao je Blagus koji je najavio da će prema kraju godine SCV osnovati novi fond s kapitalom više od 40 milijuna eura, a njihov će fokus ponovno biti startupi. Na konferenciji je sudjelovala i Renata Brkić, suosnivačica novog startup fonda u Hrvatskoj Feelsgood Special Impact Investment Fond koji raspolaže s oko 30 milijuna eura. Rekla je da su prilike visoke, ali tako i izazovi i za tvrtke i za fondove, te da je potrebno “isprovocirati” biznis i stabilnost.

“Treba nam edukacija za cijelu financijsku industriju. Naš fond ne investira u sektore nego u ljude koji imaju viziju, jer upravo oni čine razliku”, rekla je Brkić, dodajući da su naišli na veliku podršku EIF-a na početku. Julien Coustaury vodi nagrađivani Fil Rouge Capital, najveći startup fond u Hrvatskoj, a smatra da Hrvatska ima jedan od najboljih ekosustava u Europi i veliki broj talenata, te da je potrebno raditi na većoj vidljivosti, pri čemu je pohvalio HBOR.

O tome se ne uči u školi

Na konferenciji je održana i druga panel diskusija na kojoj su sudjelovali osnivači danas uspješnih kompanija.

Među njima je bio i Damir Sabol, veteran hrvatske IT scene i osnivač Microblinka i Photomatha, koji je istaknuo da je za osnivanje kompanije uvijek najprije najvažniji dobar tim, te da Hrvatska ima veliku priliku konkurirati na svjetskoj razini na bazi poduzetničkih ideja i znanja.

Tana Zimmermann, suvlasnica Bazzar.hr, poznatog i kao pandan Amazonu, rekla je da je na početku odlučila da želi raditi nešto bolje i veće, te da se o tome što poduzetnike čeka ne uči u školi. Pojasnila je kako je često izazovno kada se nađe između pregovora s investitorima i razvoja svog poslovanja.

Hrvatsko-britanski startup Cognism od VC fonda Swisscom Venturesa primio je 12,5 milijuna dolara investicije, njihova tržišna vrijednost premašila je 500 milijuna kuna i jedna su od najuspješnijih kompanija iz SCV-ova portfelja. Suosnivač Stjepan Buljat rekao je da su njegova motivacija bili znanje i učenje te pomoć zajednici, što ih vodi i dalje. Antonio Šeparović, suosnivač je i izvršni direktor fintech startupa Oradian koji je danas u toj niši među najboljima u Europi, a uspjeli su se probiti u Južnoafričku Republiku gdje također imaju urede.

Josip Ćesić, suosnivač i tehnički direktor tvrtke Gideon Brothers vjeruje da Hrvatska u robotici može postati globalno konkurentna. Tvrtka je nedavno dokapitalizirana s 31 milijunom američkih dolara rundom ulaganja serije A koje je predvodio Koch Disruptive Technologies, fond rizičnog kapitala njemačke grupacije Koch Industrie.

Jan de Jong, Webpower Adria / CROP / Digital Nomad Association, nizozemski je poduzetnik s hrvatskom adresom koji vjeruje je u potencijal Hrvatske te je upravo on bio pokretač inicijative za uvođenje viza za digitalne nomade.

Mate Knezović danas je COO u Agriviju, a prije toga je bio prvi korisnik ovog agrotech startupa kada je 1. veljače 2014. Agrivi izdao Minimalno održivi proizvod (MVP). Knezović je bio prvi koji je od Agrivija kupio licence za korištenje softvera s obzirom na to da su njegovi roditelji imali plantažu oraha. Podsjetimo, Agrivi je lani privukao 30,2 milijuna kuna investicije od pet investitora iz Hrvatske, Luksemburga i Poljske.