Činjenica da smo u zadnjih 20 godina u hrvatsku poljoprivredu kroz razne poticaje upumpali oko 30 milijardi kuna, a da nam je poljoprivredna proizvodnja manja nego prije 20 godina govori da radimo nešto pogrešno i da to hitno moramo mijenjati, rečeno je na panelu ‘Potencijali hrvatskog poljoprivrednog sektora vs. Realnost’ koji se održao u sklopu konferencije ‘Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi’ koja se održala u ponedjeljak u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu.

Bez diskriminacija kod poticaja

Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK), naglašava da su u Hrvatskoj zadnjih godina napravljeni veliki pomaci u poljoprivredi koje su, prije svega, posljedica utjecaja EU fondova.

Ističe da HGK inzistira da se izbace sve diskriminirane odredbe koje prave razliku između malih i velikih poljoprivrednih proizvođača kod dodjeljivanja poticaja i porezne politike jer je to jedini način za razvoj gospodarstva u Hrvatskoj. “Svaka zemlja u EU ima svoje specifičnosti i nije moguće primjenjivati iste mjere na sve. Potpore za poljoprivredu su ogromne, no one se nekako rasprše jer je dobar dio takvih potpora angažiran za ruralni razvoj, za izgradnju infrastrukture, vrtića i sl., a ne za poticanje proizvodnje. Smatram da je takav model pogrešan jer nigdje u EU nisu takve mjere zapostavljanja proizvodnje na uštrb infrastrukture”, navodi Kovačić.
Dodaje da je nužno i udruživanje, neki oblik zadrugarstva, jer nam nedostaju kvalitetne proizvođačke organizacije koje bi štitile i promovirale proizvođače. Za primjer navodi voćare koji proizvode jabuke, a u konačnici u čitavom lancu zarade najmanje jer hladnjače i distribuciju uglavnom drže trgovački lanci koji diktiraju uvjete, a i cijene. Dalibor Kezele, direktor Sektora poljoprivrede u Podravci, stava je da cjelokupna priča o poljoprivredi ide od malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), ali priča završava s velikim sustavima koji zaokružuju čitavu priču.
“Jedno vrijeme smo doživjeli bum malih OPG-ova koji su se fokusirali na ekološku proizvodnju, no onda smo uvidjeli da su prinosi vrlo mali i neisplativi. Stoga se nameće kao nužnost da se postigne neki balans u proizvodnji”, kazao je Kezele. Dodaje da inicijativa EU za održivom poljoprivredom ima podršku i velikih sustava, a kakav je za primjer Podravka, no da je potrebno umrežavanje svih u društvu da bi se postigli željeni efekti. Andrej Dean, izvršni potpredsjednik za poljoprivredu Fortenova Grupe i predsjednik Uprave Belja, upozorio je da se previše vremena troši na neprovedive strategije – što mi možemo, što mi trebamo, a da se premalo radi na implementaciji potrebnih mjera. “Imamo problem da je dugi niz godina ozbiljna poljoprivredna proizvodnja bila vezana uz kombinate dok je ostala proizvodnja uglavnom bila neodrživa. Pitanje je postavljanja pravila na tržištu i uređenja sustava. Ako postavimo da je temelj poljoprivredna proizvodnja obitelj i krava, a što će onda biti nadograđeno na velike kombinate kakav je i Belje, onda mi stvaramo jedan ozbiljni i održivi društveni sustav koji će u vrlo kratkom roku dovesti do profitabilne poljoprivrede”, kazao je Dean.

Više od pola hrane iz uvoza

Dodao je da je Hrvatskoj danas nužna jedna ozbiljna proizvodnja mlijeka, posebice organskog, kako bi se zadovoljile potrebe tržišta. Matija Posavec, župan Međimurske županija, smatra da novca iz EU za poljoprivredu ima dovoljno, 4,7 milijardi eura iz redovnog sedmogodišnjeg proračuna uz dodatnu milijardu eura za digitalizaciju i generalno modernizaciju poljoprivrede, no da je nužno raditi više na povezivanju i prilagođavanju potrebama tržišta i nacionalnim interesima. “Niti jedan plan nije preambiciozan ako smo se spremni uhvatiti u koštac s izazovima i napraviti potrebnu tranziciju. Imamo veliku priliku za jaču prisutnost domaće hrane na tržištu i da uzmemo veći dio kolača od ukupno 4,1 milijardu eura koliko godišnje trošimo na hranu, a više od polovice toga dolazi iz uvoza”, kazao je Posavec.