Jedan od glavnih izazova s kojima se suvremena poljoprivredna industrija suočava je glad u svijetu te je tehnologija jedan od glavnih alata koji bi trebao povećati proizvodnju hrane, a da pri tome istodobno ne dođe do višestrukog povećanja CO2 i svekolikog zagađenja okoliša.

Prema UN-ovim projekcijama do 2050. godine svijet će nastanjivati oko 10 milijardi ljudi, a poljoprivreda bi u tom periodu trebala porasti za 60%, što znači da nam ostaje oko 30-ak godina za osmišljavanje optimalnog načina za povećanje produktivnosti u proizvodnji hrane, koja bi mogla namiriti te potrebe. Pritom ne uzimajući u obzir vanjske čimbenike poput klimatskih promjena i urbanizacije, koji nam ne idu u prilog.

Veća efikasnost i manji troškovi

Iako nitko ne može dati sigurnu prognozu oko toga što nas čeka u budućnosti, poljoprivreda je zadnjih desetljeća grana industrije koja se jako brzo razvija i u kojoj se iz dana u dan pojavljuju brojna nova tehnoloških postignuća. Od IoT-a (Internet stvari), koji je raširen kroz raznorazne senzore, vremenske stanice, dronove, satelite i ostale izvore podataka, do umjetne inteligencije i učenja, koji mogu donijeti i obraditi ‘nezamislive količine preciznih podatak’ te time obnašati određenu savjetničku ulogu prema poljoprivrednicima.

Usto, tu su još tehnologije poput autonomnih vozila, ne samo na cestama, nego i u poljima, poput autonomnih traktora, kombajna ili druge mehanizacija koja može biti navođena GPS-om i odraditi neki posao bez ikakve interakcije vozača.

Potencijal primjene IoT-a u poljoprivredi je velik. Razvoj omogućuje kontinuirano prikupljanje i obradu podataka, koji dovode do reakcije koja dovodi do povećanja kvalitete proizvoda te smanjenja nepotrebnih troškova. Skup automatizacije poljoprivrede te iskorištavanjem resursa putem tehnologije možemo nazvati pametnom poljoprivredom.

Aeroponska tehnologija omogućuje brži rast i manju uporabu gnojiva i vode/Shutterstock

Neki od najučestalijih primjera primjene tehnologije internet stvari u poljoprivredi, a samim time i prednosti korištenja interneta stvari su upravljanje navodnjavanjem bez prekomjerne potrošnje, stalni monitoring koji dovodi do pravovremene reakcije, povećanje produktivnosti farme, smanjenje fizičkog rada, monitoring orezivanja, monitoring pH vrijednosti zemlje, globalizacija tržišta itd.

Pametni sustavi omogućuju daljinsko upravljanje aktuatorima i strojevima te prikupljanje informacija putem senzora. Ulaganje u IoT sustav unutar farme posao je koji zahtjeva kvalitetan plan i razradu. Senzori i uređaji kroz godine postaju sve manji i manji te energetski učinkovitiji kako se tehnologija razvija te je pouzdanost ovog sustava glavni faktor koji se mora nadograđivati.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pouzdanost sustava osiguravaju konfiguracije uređaja koji sudjeluju u sustavu, načini spajanja senzora te odabir usavršavanja novih načina ili korištenje postojećih mrežnih infrastruktura. Pošto se komunikacija događa putem bežične veze vrlo je bitna energetska učinkovitost sustava uz koju se veže i cijena uspostavljanja.

Agrivijev softver za farmere

Kompromitiranje toka informacija isto je važna stavka koja ulazi u računicu pouzdanosti sustava. Uspoređivanje učinkovitosti donose teorijske analize i simulacije, koje se mogu bitno razlikovati pa je rezultate mjerenja bitno što više ujednačiti i preslikati na stvarnu implementaciju u kojoj se pojavljuju dodatni faktori koje se u simulaciji i teoriji ne mogu ili ih je zahtjevno uzeti u obzir.

Implementacijom i usavršavanjem ovih tehnologija poljoprivredu mogu promijeniti iz temelja te doseći razine kakvi su se prije mogle zamišljati. Iako je generalno hrvatska poljoprivredna proizvodnja podosta u zaostatku za najboljom praksom Europske unije, svejedno imamo tvrtki koje možemo isticati kao primjer. Tu je, prije svega Agrivi koji već gotovo desteljeće svojom tehnologijom za upravljanjem farmama pomaže desecima tisuća klijenata u 150 zemalja svijeta da budu efikasniji i ekološkiji.

Agrivi je danas jedna od vodećih svjetskih agrotehnoških tvrtki koja pomaže i malim i velikim poljoprivrednicima da na moderan način pristupe rješavanju ovog problema. Agrivi je 1. veljače 2014. izdao Minimalno održvi proizvod (MVP), a prvi korisnik koji je od njih kupio licence za korištenje softvera bio im je današnji COO Mate Knezović, čiji su roditelji imali plantažu oraha.

Na temelju njihovih povratnih informacija, kao i komentara od još par pilot korisnika, nadogradili su pa značajki te počeli sa širenjem tima i aplikacije. U početku je Agrivijev interni development tim bio zadužen za razvoj web aplikacije i API-ja te održavanje infrastrukture, dok je razvoj i dizajn za mobilne platforme outsourcanprema Plavoj tvornici, s kojom i danas surađuju.

Važan korak u širenju predstavljala im je lokalizacija. S obzirom da su od početka ciljali na globalno tržište, MVP je odmah izašao s podrškom za engleski i hrvatski jezik. Kako su odmah shvatili, poljoprivrednici najčešće ne pričaju strane jezike i neće koristiti aplikaciju koja nije na njihovom lokalanom jeziku pa im je lokalizacija na druge jezike bila jedna od ključnih nadogradnji

ako većini to zvuči kao scenarij iz filmova znanstvene fantastike, tehnologija uzgajanja hrane u zatvorenim prostorima bez plodne zemlje je stvarnost već danas, a u njezinom razvoju svoj obol daju i u zagrebačkoj tvrtki CityGreens Farming. Vodeći ljudi te tvrtke Josip Čeović i Filip Mijatović, pojašnjavaju da su razvili inovativan sustav za aeroponski uzgoj biljaka implementiran u obliku vertikalne farme.

“Prva smo tvrtka u regiji koja razvija takozvane High Pressure Aeroponic sustave, kućni oblik i industrijski. Aeroponski uzgoj je proces uzgoja biljaka bez upotrebe tla ili vodenih bazena, klasični hidroponski uzgoj, gdje se putem hranjive maglice hrani korijen biljke.

Tehnologiju je osmislila NASA te se smatra najvišom i najčišćom tehnologijom uzgoja gdje biljke rastu bez sunca ili tla u strogo kontroliranim uvjetima. U uzgoju se ne koriste pesticidi, fungicidi niti herbicidi te je sustav potpuno automatiziran”, pojašnjava Mijatović.

Dodaje da se radi o novom uređaju potpuno osmišljenom i izrađenom u Hrvatskoj. “Aeroponska tehnologija na kojoj uređaj radi je poznata posljednjih 15-ak godina nakon što ju je NASA izmislila i usavršila za uzgoj biljaka u svemiru. Naravno, nacrti, komponente i prateći software za njihove uređaje nisu javno dostupni, a naš uređaj je vlastita interpretacija te tehnologije. U svijetu postoje aeroponske farme koje koriste slične uređaje, međutim ta tehnologija je u začetku te smo tek u počecima njenog razvoja i široke primjene”, kaže Mijatović. Dvojac iz CityGreens Farminga naglašava da je u usporedbi s farmama u Španjolskoj gdje se hidroponski proizvodi povrće – Tower Garden ili Agrotonomy, njihov sustav daleko sofisticiraniji te koristi High Pressure Aeropnics dok oni koriste Low Pressure Aeroponics.

Od berbe do stola u nekoliko sati

“Naš vegetativni ciklus je u potpunosti automatiziran te koristi napredne računalne algoritme koji pomoću senzora (temperatura, vlaga, CO2, jačina i spektar svjetla, hranjive vrijednosti vodene maglice, PH razina itd) sami mjere i prilagođavaju te parametre kako bi se stvorila idealna atmosfera za rast biljaka”, kaže Čeović. Ovakva farma, pojašnjavaju, posebno je pogodna za zemlje koje imaju nedostatak obradive površine ili vrlo teške vremenske uvjete.

Primjerice Saudijska Arabija, UAE, Island itd. Također, s obzirom na to da farma može biti smještena u samom gradu, distributivni lanac je u potpunosti izmijenjen te od berbe do stola može proći samo par sati za razliku od uobičajenog transporta brodom ili kamionima u hladnjačama. Projekt je pomogla i EU s 1,7 milijuna kuna iz svojeg fonda za regionalni razvoj, a tvrtka trenutno ima pokazni pogon na zagrebačkom Žitnjaku gdje na 200 četvornih metara proizvode matovilac.

O konkretnoj cijeni ovakve farme kažu da je teško govoriti jer bi se svaki projekt radio korisnički, a samim tim bi varirala i cijena.

No, kao generalne prednosti ove tehnologije navode da je ciklus rasta i do 60% brži od uobičajenog, potrošnja vode je i za 98% manja o, uporaba gnojiva za 60%, a pesticida, herbicida i fungicida za 100%. Zagrebački inovatori ističu da njihova tehnologija i proizvodnja nema nikakve veze s GMO sjemenom i uzgojem, a što ljudi često miješaju kod kontroliranog uzgoja. Za ovakvu proizvodnju se mogu ishoditi i Bio te Eko certifikati.