Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

SEECEL je i dalje mrtvi kapital, je li Plan oporavka zadnja šansa?

Autor: Marija Brnić
20. lipanj 2021. u 22:01
Podijeli članak —
Foto: I. Šoban/PIXSELL

Odobrenje za prenamjenu prvotnog koncepta i promjenu naziva centra EK je omogućila je još u srpnju prošle godine.

Impozantna zgrada smještena na zapadnoj strani kompleksa Zagrebačkog velesajma postala je simbol propalih velikih projekata države, jer niti nakon sedam godina od kada je započela njezina gradnja i više od godinu dana nakon konačnog završetka ona i dalje stoji kao mrtvi kapital.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Da je slučajno riječ o privatnom kapitalu, taj velebni kompleks odavno bi već bio u funkciji, jer tržište nekretnina gladno je takvih poslovnih kvadrata. No, u slučaju zgrade koja nosi ime SEECEL, po projektu regionalnog centra za školovanje poduzetnika s područja jugoistoka Europe, za koji je prvotno osmišljena i građena, nikome se ne žuri.

Impozantna zgrada smještena na zapadnoj strani kompleksa Zagrebačkog velesajma postala je simbol propalih velikih projekata države, jer niti nakon sedam godina od kada je započela njezina gradnja i više od godinu dana nakon konačnog završetka ona i dalje stoji kao mrtvi kapital.

Da je slučajno riječ o privatnom kapitalu, taj velebni kompleks odavno bi već bio u funkciji, jer tržište nekretnina gladno je takvih poslovnih kvadrata. No, u slučaju zgrade koja nosi ime SEECEL, po projektu regionalnog centra za školovanje poduzetnika s područja jugoistoka Europe, za koji je prvotno osmišljena i građena, nikome se ne žuri.

Dijelom se to može pripisati i činjenici da je riječ o objektu koji je građen europskim sredstvima, kojima je pokriveno 85 posto troškova gradnje, a koji su dvije faze dosegli oko 270 milijuna kuna.

Novca za taj kompleks do sada nije nedostajalo, a čini se neće ga nedostajati ni u predstojećim godinama, jer, iako je ostalo u sjeni drugih investicija, financiranje projekta koji je posljednji spominjan u kontekstu stavljanja u funkciju SEECEL-ove zgrade, uvršteno je u hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji je trenutno na razmatranju u Europskoj komisiji.

Radi se o projektu uspostave Europskog centra za inovacije, nove tehnologije i vještine (ECINTV), za koji je predviđeno pokrivanje s 50 milijuna kuna. Temelje tog projekta utvrdio je još bivši ministar gospodarstva Darko Horvat, kako bi se izbjeglo propadanje EU-potpore financiranju dovršetka zgrade, zaustavljenog nakon što je nositelj graditeljskog tima završio u stečaju.

Horvat je najavio Centar za nove tehnologije, no njegov nasljednik Tomislav Ćorić, zasad nedovoljno promovira projekt, a iako je zatekao pripremljen teren još uvijek se kaska sa zaživljavanjem ECINTV-a. Odobrenje za prenamjenu prvotnog koncepta i promjenu naziva centra Europska komisija omogućila je još u srpnju prošle godine, negdje u vrijeme kada je bila i primopredaja resora između Horvata i Ćorića. Učinjeno je to izmjenama Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014. – 2020., u kojemu je na raspolaganju još uvijek 23 milijuna kuna.

270

milijuna kuna dosegnuli su troškovi gradnje zgrade SEECEL-a

U Ministarstvu gospodarstva potvrđuju, pak, da još uvijek, dakle nakon gotovo punih godinu dana, nije proveden formalni upis novog centra u Sudski registar, a izvršit će se, kako navode, po stupanju na snagu Uredbe o osnivanju Centra.

Ležeran odnos prema projektu važnom u kontekstu digitalne transformacije koju zagovara Europska unija i aktivaciji vrijedne imovine vidljiv je i kroz odgovor o mogućim penalima zbog probijanja rokova. U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu kako je provedba projekata iz OPKK 2014. – 2020. moguća do kraja 2023. godine, te da u ovom trenutku nema indicija za pretpostavku da sredstva neće biti certificirana.

O novom konceptu s kojim bi trebao zaživjeti i SEECEL-ov kompleks na Kajzerici dosad najviše informacija dobiva se iz NPOO-a. U njemu bi ECINTV bio središnja ustanova za pružanje podrške digitalnoj transformaciji gospodarstva na nacionalnoj razini.

Osnivanje ECINTV-a i njegova važnost, kako se navodi u objašnjenju koje je pripremilo Ćorićevo Ministarstvo, prepoznata je u vladinim strateškim dokumentima, a kao nositelj reforme koja će obuhvatiti uspostavu digitalnih centara za inovacije (Digital Innovation Hubs – DIH) i Europskih digitalni centara za inovacije (European Digital Innovation Hubs – EDIH), na koje se polaže velike nade u procesu digitalizacije i razvoja inovacija pružanjem usluga izravno privatnom sektoru i drugim korisnicima.

Međusobne odnose, uloge i odgovornosti ECINTV-a, DIH-ova i EDIH-ova u budućem sustavu koji će biti okosnica razvoja konkurentnosti gospodarstva bit će određen Nacionalnim okvirom, a iz smjernica koje se navode u NPOO-u na ECINTV-u će biti razvoj svih gospodarskih sektora kroz “model četverostruke uzvojnice usklađivanjem potreba poduzeća koja nemaju odgovarajuće kapacitete za digitalnu transformaciju i relevantnih pružatelja usluga”.

Za umrežavanje će ECINTV imati partnere iz javnog sektora (istraživačke organizacije), privatni sektor (prvenstveno inovativne tvrtke, fondovi rizičnog kapitala itd.) i potporne poduzetničke infrastrukture, te će djelovati kao nacionalna kontaktna točka za praćenje aktivnosti i uspješnosti DIH-ova i EDIH-ova u Hrvatskoj.

Već u samom NPOO-u navodi se i kako već postoji nemali broj takvih centara, točnije 14 DIH-ova i 5 EDIH-ova, a priznaje se i da zapravo oni nisu zaživjeli i ispunili svoju funkciju.

Pucanj u prazno

“Ti centri imaju ograničene kapacitete i ostaju fragmentirani i nekoordinirani bez ikakvih aktivnosti. Treba ih tek pokrenuti kako bi se mogao vidjeti određeni utjecaj na unaprjeđenje programa digitalne transformacije”, stoji u objašnjenju, iz kojega se doznaje i da na nacionalnoj razini nije proveden nijedan program potpora za uspostavu DIH-ova, već su oni uspostavljeni kao neovisni projekti i pokušaj održavanja ranijih inicijativa kao što su inkubatori ili centri kompetencija.

Samo nekoliko DIH-ova je pokrenulo suradnju s DIH-ovima iz drugih zemalja, no nijedan još nije uspostavio formalnu strukturu, postupke i portfelj usluga korisnicima, a nedostaje im i jasno usmjerenje prema tehnologijama, te posebno brine nedostatak bilo kakvog fokusa na suradnju s korisnicima iz privatnog sektora, stoji u NPOO-u.

Novim modelom čija je okosnica ECINTV otvorio bi uvjete za pristup najnovijim tehnologijama hrvatskim industrijalcima, povezivanje s akademskom zajednicom, a sve to, ukratko, vodilo bi ka valu investicija i revolucionarnom razvoju digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i tehnologije lanca blokova.

Hrvatska, kako to vide u Ministarstvu gospodarstva i Vladi, ima jak potencijal, iako i prema Indeksu digitalne ekonomije i društva (DESI) 2020., i izvješću Svjetske banke Europa 4.0,22 zaostaje u odnosu na EU-om u određenim aspektima integracije digitalne tehnologije u poduzeća, poput upotrebe B2C web-stranicu ili aplikacija za internetsku prodaju.

No, kao u slučaju ranije osmišljenog koncepta edukacije poduzetnika s jugoistoka Europe, problem neće biti nedostatak novca, jer i za uspostavu modela, kao i financiranje aktivnosti, predviđeni su pozamašni iznosi. Upitno je hoće li se nastaviti opušten pristup u njegovom korištenju i upravljačkom angažmanu.

Za izradu Nacionalnog okvira kojim bi se trebao utvrditi kostur i pravila po kojima će funkcionirati novi sustav u hodogramu je postavljen rok u prvom tromjesečju iduće godine.

Za neku iduću Vladu

Među ostalim, predviđeno je da će se kroz program financiranja za koji će biti zadužen Hamag-Bicro, najveći dio iz ukupnog predviđenog fonda za uspostavu ovog sustava (42,5 milijuna kuna) upotrijebiti za 20 DIH-ova, a računa se da će se “probuditi” i uključiti neki od spomenutih postojećih.

Aktivnosti na ustrojavanju ovog sustava, kojim će se konačno staviti u funkciju i SEECEL-ov kompleks koji uz poslovne prostore ima i hotel, konferencijske dvorane, restorane, provodit će se prema planu u NPOO-u, do četvrtog tromjesečja 2025. , dakle, i u mandatu neke iduće Vlade.

A za sada zgrada i održavanje njezinog “hladnog pogona” predstavlja samo trošak.

Autor: Marija Brnić
20. lipanj 2021. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close