Sa zaokretom Europe u ‘zelenom’ smjeru, od srednjih i velikih tvrtki ubuduće će se očekivati izvještavanje o utjecaju koji imaju na ljude i okoliš. Dio je to aktivnosti oko uspostave sustava održivog financiranja – oni održivog poslovanja lakše će do (jeftinog) financiranja.

Premda će tranzicija Hrvatske prema niskougljičnom razvoju stajati između 38 i 66 milijardi kuna do 2030., a dio se radnih mjesta ugasiti, nova ulaganja trebala bi generirati nova zaposlenja koja će višestruko nadomjestiti izgubljena, kaže potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

O novoj EU direktivi, obvezama za domaće tvrtke govori u intervju Poslovnom dnevniku.

Koliko su tvrtke svjesne utjecaja klimatskih promjena na poslovanje? Nedavna anketa HNB-a pokazala je da se većina banaka ne zamara s time.

U centru najambicioznijeg strateškog dokumenta u EU dosad, Zelenog plana, upravo su klimatske promjene. Tijekom 2020. usprkos izazovnom poslovanju usvojen je niz planova o transformaciji gospodarstva prema održivosti, tj. izgradnji klimatski neutralnog društva.

HGK od početka o promjenama informira svoje članice i organizira edukacije. Rijetko koja tvrtka u Hrvatskoj danas nije svjesna utjecaja klimatskih promjena na poslovanje, ali i vlastitih utjecaja na klimu.

Ne bih se složio da se većina banaka ne zamara s tom problematikom. Upravo suprotno, financijske institucije su tijekom 2020. usklađivale poslovanje sa zahtjevima novog zakonodavnog okvira, upoznavale se s načinom ocjenjivanja projekata u smislu utjecaja na okoliš te informirale partnere o novom poslovanju.

Istraživanje HNB-a govori da su banke svjesne rizika, no u procesu prilagodbe očekuju smjernice i podršku regulatora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

S većom osviještenosti za okoliš od tvrtki se očekuje da uz financijske objavljuju i nefinancijske podatke. Što to znači?

Prvenstveno je to obveza izrade tzv. Korporativnog izvješća o održivosti koje će zamijeniti dosadašnja nefinancijska izvješća i koje će morati pripremati sve velike tvrtke. Naime, one koje su izlistane na burzama i s više od 500 zaposlenih te one od posebnog nacionalnog interesa, i sad imaju tu obvezu prema Zakonu o računovodstvu kojim su prenijete odredbe Direktive o nefinancijskom izvještavanju.

Nova Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti dio je aktivnosti uspostave sustava održivog financiranja, kojim će se podupirati provedba Europskog zelenog plana. Smisao je pružiti investitorima pouzdane informacije o utjecaju tvrtke na ljude i okoliš, a posredno će informacije o tvrtkama koje investitori podupiru biti i dio izvješća o plasmanu njihova kapitala.

Obveza izvještavanja obuhvatit će sve velike tvrtke bez obzira na to jesu li izlistane na burzama, ali i srednje koje su izlistane. Neće biti obveza za male, no bit će im omogućeno da izvještavaju ako žele, prema pojednostavnjenim standardima. Time se velik značaj daje ocjeni utjecaja velikih i dijela srednjih tvrtki na ljude i okoliš.

Očekuje se da će financijske institucije povećati zahtjeve prema klijentima od kojih će češće tražiti informacije o njihovim utjecajima. HGK o svim ovim novim obvezama educirat će članice.

Hoće li tranzicija prema projektima s pozitivnim utjecajem na klimu i okoliš generirati gubitke/troškove? Koliko će stajati gospodarstvo, utjecati na radna mjesta…?

Čitavo društvo već sada trpi financijske posljedice koje su rezultat negativnih klimatskih učinaka, što je posljedica nečinjenja.

Stoga, kada govorimo o tranziciji poslovanja prema održivosti, to ne bismo trebali promatrati kao trošak, već kao obvezu koja nema alternativu. Ulaganje u održivost i postizanje klimatski neutralnog društva nam je prioritet te su nam za to na raspolaganju i značajna EU sredstva. Jasno je i kako će biti potrebno mobilizirati i privatna sredstva.

Nacionalno se još provode kalkulacije i razvijaju modeli kojima se procjenjuju potencijalni troškovi, i u ovom trenutku teško je jednoznačno odgovoriti.

Primjerice, Strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., prema jednom scenariju procjenjuje se da će za tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu i društvu trebati ulaganja od 38,65 do 65,92 mlrd. kuna od 2021. do 2030., tj. od 0,92 do 1,6% BDP-a. Sigurno je da će se određena radna mjesta ugasiti, no ulaganja koja se očekuju implementacijom novih dokumenata trebala bi generirati nova koja će višestruko nadomjestiti ona izgubljena.

Što nosi novi zakonodavni okvir održivog financiranja i nefinancijskog izvješćivanja?

Održivo financiranje obuhvaća paket zakonodavnih propisa i EU direktiva. Odnosi se na financijski, ali i na uslužni i proizvodni sektor.

Primjerice SFDR Direktiva obvezuje financijske institucije na usklađivanje procedura sa zahtjevima održivog financiranja, tj. uvođenje kriterija za ocjenu budućih projekata prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima. Uslužni i proizvodni sektor mora se s tom klasifikacijom dobro upoznati kako bi u pripremi projekata bio svjestan i utjecaja.

Za ukupno ocjenjivanje tvrtki od potencijalnih investitora bit će uvedena obveza izrade Korporativnog izvještaja o održivosti. Puna primjena direktive očekuje se do listopada 2022., a prvo izvještavanje po novim standardima 2024..

Poduzetnici se žale na ionako previše papirologije, mnogi su se i delistirali s burze zbog zahtjeva za transparentnošću. Kako će po vama sad reagirati tvrtke?

Tvrtke se aktivno pripremaju za nove zahtjeve, a mnoge su već učinile značajne korake prema izvještavanju, već su izvještavale ili su pripremile interne timove za te potrebe. U Komori ne očekujemo veće negativne učinke, već pozitivnu transformaciju sa željom za promjenom.

U ovom trenutku imamo 70-ak tvrtki koje su obveznice nefinancijskog izvještavanja. Novim okvirom broj može porasti na trenutačne velike tvrtke, njih nešto više od 360, čemu treba dodati i srednje izlistane na burzi. No, izvještavanje nije cilj samo za sebe, već je cilj podići svijest i potaknuti na promjenu poslovne strategije.

Želi se stimulirati one koji izrađuju izvještaje da prilagode strategije te osvijeste rizičnost poslovanja za klimu, okoliš i društvo. Tako će im biti lakše preorijentirati se na održivo poslovanje.