Temeljna je razlika OUR-a u odnosu na, recimo, brokerski račun, neoporezivost dobiti ostvarene trgovanjem vrijednosnim papirima.
Investicijski instrument koji bi mogao vratiti na burzu dobar dio malih ulagača – osim načelne podrške i ocjene da se radi o sjajnoj ideji – ne nailazi na pretjerano razumijevanje hrvatske države.
Riječ je o osobnom ulagačkom računu (OUR), a prijedlog hrvatskog modela u koji je uvid imao Poslovni dnevnik uobličila je Zagrebačka burza.
Investicijski instrument koji bi mogao vratiti na burzu dobar dio malih ulagača – osim načelne podrške i ocjene da se radi o sjajnoj ideji – ne nailazi na pretjerano razumijevanje hrvatske države.
Riječ je o osobnom ulagačkom računu (OUR), a prijedlog hrvatskog modela u koji je uvid imao Poslovni dnevnik uobličila je Zagrebačka burza.
Temeljna značajka OUR-a u odnosu na, primjerice, brokerski račun, jest neoporezivost dobiti ostvarene trgovanjem vrijednosnim papirima. Ideja je da OUR bude namijenjen isključivo malim ulagačima koji bi na njega godišnje polagali određeni maksimalni iznos novca koji bi propisalo ministarstvo financija.
U prijedlogu domaćeg modela taj je iznos postavljen na 100.000 kuna. Ulagač bi potom mogao neograničeno trgovati vrijednosnicama, a od oporezivanja bi bio zaštićen ako dobit iz trgovanja ne povlači najmanje pet godina.
To je značajna razlika u odnosu na sadašnji model u kojem ulagač mora platiti porez na kapitalnu dobit koju ostvari u svakoj prodajnoj transakciji ako prodanu dionicu ili udjel u investicijskom fondu nije držao dulje od dvije godine.
Na ZSE-u smatraju da bi ulaganje putem OUR-a trebalo omogućiti u sve instrumente dostupne na domaćem tržištu – od dionica kompanija uvrštenih na burzi, preko investicijskih fondova čijim se udjelima trguje na burzi (ETF) do udjela u startupima te malim i srednjim tvrtkama.
No, krajnja je odluka na državi koja mora odlučiti koji joj je segment važniji za poticanje dostupnosti kapitala. Računi bi se otvarali u bankama i brokerskim društvima, a prijedlog je predvidio i osnivanje središnjeg registra ovih računa i uplata.
Radi omogućavanja konkurencije među pružateljima ove usluge, investitor bi jednom godišnje svoj račun mogao preseliti u drugu banku ili brokersko društvo, stoji u prijedlogu.
Predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić ističe kako su u nekoliko navrata razgovarali o ovoj temi s predstavnicima Ministarstva financija, posljednji put u prosincu 2019. “Ideju su smatrali zanimljivom, no Covid kriza usporila je daljnje razgovore, a prijedlog nije ušao u posljednji krug porezne reforme”, ističe Gažić.
Iz Porezne su uprave pak poručili kako oporezivanje dobiti od kapitala podliježe oporezivanju najnižom poreznom stopom u sustavu poreza na dohodak koja je od 1. siječnja snižena s 12 na 10 posto.
Napominjemo da trenutno nije predviđena izmjena propisa o porezu na dohodak te da svako dodatno propisivanje poreznih olakšica i oslobođenja zahtijeva prethodno detaljnu analizu poreznog sustava kao i procjenu financijskog učinka.
Također, ističemo kako je jedna od preporuka Europske komisije smanjenje broja poreznih olakšica/oslobođenja“, tvrde iz Porezne uprave. Inače, mnoštvo država u svijetu definiralo je politike ojačavanja sudjelovanja malih ulagača na tržištu kapitala.
Primjerice, Francuska je uvela plan štednje pod nazivom “Plan d’épargne en actions” (PEA) gdje dobit od trgovanja vrijednosnicama nije meta poreznih škara ako se drži pet godina.
Postoje dva tipa računa: “klasični” PEA koji omogućuje ulaganje u francuske i europske dionice te PEA-PME namijenjen ulaganju u mala i srednja poduzeća. Prema podacima za kraj 2018., Francuzi su otvorili 6,1 milijun PEA računa na kojima je 86 milijardi eura.
S druge strane, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je prije osam godina porezne olakšice za ulaganje u startupe, a u tom razdoblju ulaganja u tu vrstu tvrtki su udeseterostručena.
Ivana Gažić ocjenjuje da bi OUR-i zasigurno mobilizirali vrlo značajan novac u odnosu na onaj investiran danas, budući da bi ova vrsta računa ohrabrila brojne investitore koji zbog tehnički zahtjevne prijave poreza na kapitalnu dobit izbjegavaju investiranje.
“Također, mogućnost da ostvare poreznu olakšicu, svakako bi dodatno motiviralo nove ulagače. Smatramo da je osobito potrebno motivirati mlađe ulagače kako bi se razvijala investicijska kultura, a u konačnici i odvajalo dio slobodnih sredstava u oblike imovine koji povijesno imaju više prinose od depozita, te ih u drugim državama građani redovito koriste kao izvor sredstava za život kada odu u mirovinu”, smatra Gažić.
Zagovornik OUR-a je i Matko Maravić, predsjednik Uprave investicijskog društva InterCapital vrijednosni papiri. On smatra da bi se uvođenjem OUR-a znatno povećao interes za izravna ulaganja u tržište kapitala ili neizravna ulaganja kroz investicijske fondove.
“Sukladno najboljoj svjetskoj praksi, primarna ideja OUR-a je poticati dugoročnu štednju kroz likvidne financijske proizvode. Stoga bi se sredstva OUR-a trebala moći koristiti primarno za ulaganje u tržište kapitala (vrijednosne papire na burzi), investicijske fondove i manjim dijelom u bankarske depozite”, smatra Maravić, ujedno i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Zagrebačke burze.
Na pitanje koliko bi trajala implementacija tog modela, s obzirom da bi trebalo urediti središnji registar računa te definirati mehanizme kontrole kod Porezne uprave, Maravić vjeruje da bi implementacija bila moguća u iznimno kratkom roku.
“OUR-e bi ulagateljima otvarala i vodila regulirana investicijska društva ili kreditne institucije, a koja bi krajem svake godine obavijestili Poreznu upravu o ulagateljima koji imaju otvoreni račun. Za sredstva u OUR-u investitor nije dužan raditi prijavu poreza na kapitalnu dobit, a izračun iznos povrata poreza na dividendu poreznicima može dostaviti investicijsko društvo”, kaže Maravić.
“Naše tržište kapitala niz godina stagnira aspekta likvidnosti te vjerujemo da bi ovakvi potezi pozitivno doprinijeli razvoju domaćeg tržišta i privlačenja novih investitora”, zaključuje Maravić.
