Potrošnja autoplina u Hrvatskoj raste – u 2006. je utrošeno 35.000 tona autoplina, što je znatno više nego u 2005. kada je potrošeno ukupno 22.000 tona ili 2004. kada je utrošeno oko 15.000 tona autoplina, podatci su koje su na nedavnom međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji predstavili djelatnici PROplina, člana INA Grupe. Prema procjenama, u Hrvatskoj oko 45.000 automobila kao pogonsko gorivo koristi autoplin, odnosno mješavinu ukapljenog propana i butana, što je oko 3,1 posto od ukupnog broja registriranih osobnih vozila. Prodajom uređaja i opreme za pogon vozila na autoplin bavi se 15 evidentiranih zastupnika proizvođača, a najveći dio instalacija uvozi se iz Italije. U Hrvatskoj je do kraja 2006. otvoreno 120 punionica autoplina, 200 autoplin servisa, a 58 stanica za tehnički pregled obavljalo je pregled vozila na autoplin. Do kraja 2007. očekuje se otvaranje još oko 80 punionica, posebice malih i srednjih poduzetnika, koji najčešće postavljaju mobilne punionice plina. Prema podatcima iz PROplina, upotreba autoplina u svijetu ima najveći rast u odnosu na korištenje ukapljnog naftnog plina u domaćinstvima, poljoprivredi ili industriji. Procjenjuje se da se autoplin koristi za pogon ukupno 11,4 milijuna vozila raznih namjena – za osobna vozila, javni prijevoz i u gospodarstvu, a od toga je oko 5,8 milijuna vozila u europskim zemljama. U svijetu je u 2005. utrošeno ukupno oko 17 milijuna tona autoplina, od toga u Europi oko 6,7 milijuna tona ili 37,6 posto.

No dok su u Europi poticaji za ugradnju plinske instalacije u automobile uobičajena stvar, hrvatske vlasti dosad nisu pokazivale zanimanje za subvencije prilagođavanja automobila za vožnju na plin iako je riječ o neusporedivo čišćem pogonskom gorivu. Autoplin izgara potpuno, nema čađe ili pepela, ispušni plinovi ne sadrže olovo i sumpor, a emisije ugljičnog monoksida dva do pet puta su manje nego pri izgaranju klasičnih pogonskih goriva. Upravo zbog toga mnoge države potiču ugradnju instalacije u osobne automobile, vozila javnog prijevoza pa čak i u službene automobile poput policijskih. Umjesto poticaja, država vlasnicima vozila s autoplinom godišnje naplati dodatnih 550 kuna na ime cestarine koja se plaća prilikom registracije vozila. Ugradnja kvalitetnijih plinskih instalacija u automobile u Hrvatskoj stoji između 12 i 15 tisuća kuna, no unatoč visokoj cijeni i izostanku poticaja, broj ugradnji svake godine raste vjerojatno ne zbog ekološke osviještenosti vozača već zbog – cijene autoplina. Litra autoplina u Hrvatskoj stoji 3,35 kuna, što je upola manje od cijene uobičajenog goriva pa vozač već za godinu dana može vratiti uloženi novac.

Energent budućnosti

Plin je pouzdan izvor primarnog i pogonskog goriva, koji najmanje onečišćuje okoliš, a pravci njegova transporta kao i lokalne plinske mreže sve se više razvijaju. Energetska, ekološke i ekonomske prednosti uporabe plina u odnosu na druge energente svrstavaju ga u energent budućnosti. Poznati izvori plina dostajat će do konca 21. stoljeća, a na raspolaganju će biti i značajne količine koje će se dobiti rasplinjavanjem ugljena i otpadnih tvari. Plinski sektor bilježit će uzlet u sljedeća dva desetljeća, predviđaju svjetski energetski stučnjaci. Pretpostavlja se da će između 2020. i 2030. godine preuzeti vodeće mjesto nafti, čiji su derivati još najpoželjnije gorivo.
(D. Bičak)