Ekonomija se ubrzano počela oporavljati, ali je financijski sustav i dalje izložen značajnim rizicima zbog snažnog rasta javnog duga, napuhavanja balona na tržištu nekretnina, riziku zombifikacije tvrtki te pritisku na zarade banaka. 

Savjet HNB-a upozorio je da fiskalna politika uz druge mjere pridonijela ublažavanju posljedica pandemije, a pad prihoda i izdašne potpore gospodarstvu prelile su se u skok javnog duga (uz ojačanu međuovisnost banaka i države). Zasad rizike financiranja države ublažavaju niska premija rizika i povoljni uvjeti financiranja, kao i izdašna EU sredstva na raspolaganju. 

Problem koji se već neko vrijeme valja iza brda je zagrijavanje na nekretninskom tržištu. Iako izrijekom ne spominju napuhavanje balona, HNB ističe da se “visoke i brzo rastuće cijene stambenih nekretnina sve više odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati” što je zapravo definicija balona. Broj transakcija u pandemiji se ponešto smanjio, ali su cijene tek blago usporile rast na valu jeftinog novca, državnog subvencioniranja te stabilne razine zaposlenosti i dohodaka. Stambeni krediti ubrzano rastu, a iako se odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja “kod dijela kredita su vidljivi povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina”. 

Također, rizik predstavljaju i pritisci na zarade kreditnih institucija koji će i dalje jačati, a to se u srednjem roku može nepovoljno odraziti na raspoloživost kredita.

Konačno, s dužim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja raste prijetnja zombifikacije korporativnog sektora. Dijelovi ekonomije i dalje su trpe zbog mjera socijalnog distanciranja, a dok preuranjeno ukidanje mjera može ugroziti zdrave, od predugog održavanja koristi imaju i ona poduzeća s neodrživim poslovnim modelima. “To može smanjiti korporativni dinamizam i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost”, upozoravaju iz HNB-a.