Nakon što je izgrađena autocesta od Zagreba prema Splitu i Rijeci te dogovorena gradnja novog terminala na zagrebačkoj zračnoj luci, najava potpisivanja ugovora za gradnju brze pruge Zagreb – Rijeka trebala bi biti ključni argument zagovornicima ideje da Hrvatska zbog strateški izuzetno povoljnog geografskog položaja između Europske unije i zemalja bogatih naftom postane središnje regionalno raskrižje logističkih pravaca. Ingo Schröter, konzultant tvrtke Roland Berger Strategy Consultants, koji je autor studije o očekivanjima vezanima za gradnju logističkih centara u Hrvatskoj i predavač na Wifi Logistics Forumu, kaže za Poslovni dnevnik da “iako Hrvatska vjerojatno neće biti čvorište za cijelu jugoistočnu Europu, ona se na temelju razvoja gospodarske snage može pretvoriti u zanimljivo tržište za logistiku”.

Usko grlo
U studiji Rolanda Bergera kao najveći logistički centri u regiji ističu se Graz i Budimpešta. Hrvatska se navodi kao država s najvećom ekonomskom snagom među tranzicijskim državama jugoistočne Europe kad se uzme u obzir veličina BDP-a. Također se naglašava da se većina transporta (52 posto) u Hrvatskoj odvija cestovnim prometom tako da postoje velike mogućnosti povećanja udjela željezničkog transporta na koji se sada odnosi 12 posto te zračnog transporta na koji otpada tek 0,1 posto. Morem se preveze 26,8 posto robe. Kao glavna prednost Hrvatske u studiji je istaknuta luka Rijeka koja je dovoljno duboka da primi velike brodove, ali za njezin daljnji razvoj će osim 156,5 milijuna eura koliko je uložila Svjetska banka biti potrebno obnoviti, odnosno izgraditi novu prugu do Zagreba. Hrvatska petu godinu uzastopce bilježi rast robnog prometa, najviše cestovnog, a posljednjih godina došlo je i do porasta pomorskog i zračnog prometa. Da bi situacija dodatno poboljšala, Schröter ističe nužnost razvoja svih oblika infrastrukture. “Ako Hrvatska odredi prioritete, najhitniji pothvat bi bio željeznički sustav. Trebalo bi se pozabaviti mnogim jednopružnim pravcima, često neelektrificiranim, te sa slabom kvalitetom tračnica na nekim dionicama. Naprimjer, Roland Berger Strategy Consultants imaju klijenta koji je morao preferirati kamionski prijevoz nad željezničkim jer je bio mnogo jeftiniji unatoč tome što je željeznička pruga prolazila uz ceste koje su njemu trebale. I hrvatski vodeni putovi predstavljaju šansu, a i u cestovnom sustavu postoji potreba za daljnjim razvojem. Po našem mišljenju, veza Zagreb – Rijeka ključni je razvojni korak za intermodalne veze. Rijeka je jedina luka s dubokim gazom u jugoistočnoj Europi, a ta veza je sama po sebi usko grlo, ne gledajući čak ni na kapacitete riječke luke”, kaže konzultant tvrtke Roland Berger. Ingo Schröter smatra da su što se tiče zračnog prijevoza u jugoistočnoj Europi dvije relevantne zračne luke koje su u igri oko budućeg cargo biznisa – Zagreb i Beograd. “Za Zagreb je ključ da proširi kapacitete s drugom pistom što je prije moguće jer će jedino to omogućiti veći udio u poslu s teretima. Obje zemlje imaju neke prednosti – to je ono što pokreće cijelu Europu: konkurencija!” objašnjava Schröter.

Ključ u suradnji
Schröter ističe vrlo dobru poziciju Hrvatske u regiji kao i sve veći broj prilika za ulaganja. “Sama činjenica da se politička stabilnost poboljšava neće pribaviti konkurentsku prednost u usporedbi s drugim zemljama jer će to biti slučaj u cijeloj jugoistočnoj Europi, brže nego što se misli. Konačno, gledajući na infrastrukturu, treba priznati da su učinjeni dobri inicijalni koraci. S investicijskim programima koji su u tijeku mogu se očekivati daljnja poboljšanja. Ključno je obaviti sve nužno da taj sklop gradnje napreduje jer će biti faktor uspjeha Hrvatske kao uspješne logističke regije. Dakle, pozicija je dobra, ali razvoj i suradnja svih interesnih grupa su ključ. Kao i uvijek, ako gledamo državu, ona je tu za infrastrukturne investicije. No volio bih istaknuti napose korist i svih drugih načina financiranja. Pristupiti bi se trebalo ne samo novcu poreznih obveznika nego i onom privatnih investitora. Ako se, naprimjer, razvija javno-privatno partnerstvo, može se zadržati dobra kontrola, dok se istovremeno uživa pogodnosti vanjskog financiranja i know-howa. No nije riječ samo o novim izvorima financiranja nego i o tome da se dobiva sigurnost da će se novac učinkovito potrošiti s jasnim fokusom na najefikasnije infrastrukturalne projekte. Ključno je osluškivanje igrača na tržištu”, kaže Schröter.

Klijenti će tražiti višu razinu usluga

Što se tiče dobavljača usluga, Schröter ističe da se vidi kako su međunarodni igrači već ovdje. Predlaže domaćim igračima da slijede svoje međunarodne klijente koji trebaju njihovu potporu da izgrade lokalnu infrastrukturu lanca nabave i da kontaktiraju potencijalne klijente jer lokalci najbolje poznaju tržišne uvjete. Kupcima logistike pak predlaže da točno kažu svojim dobavljačima što njihovi klijenti doista trebaju. “Zahtjevi u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi se mijenjaju. Današnja razina usluga neće biti dovoljna za buduće zahtjeve vaših klijenata”, zaključuje Schröter.