Kako bi iskoristila 47 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost u narednih pet, šest godina Vlada je za završne konzultacije s Europskom komisijom pripremila Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPO) s predložena 152 ulagačka projekta i 77 reformi.

Premijer Andrej Plenković više je puta jučer naglasio kako se radi o prijedlogu Plana, što znači da su kroz proces intenzivnih konzultacija tijekom idućih tjedana moguće, pa i izgledne određene preinake.

Taj dokument na više od 1100 stranica razlaže planirane reforme i investicijske projekte za koje se namjerava ishoditi 6,4 milijarde eura tzv. grantova pa ga premijer opisuje ključnim za gospodarski oporavak, povećanje otpornosti na buduće krize, i ukupni razvoj u narednim godinama.

Uz pozitivne učinke takva poticanja investicija za gospodarski rast, reforme koje se kod tog instrumenta EU traže od država članica trebale bi, među ostalim, rezultirati jačanjem institucija i konkurentnosti.

Prvi rezultati

Za godinu-dvije, usto, Hrvatska može ići i s projektima za koje bi tražila povoljne zajmove kao drugu komponentu EU Fonda za otpornost, a za koju je Hrvatskoj alokacijom na raspolaganju dodatnih 3,6 milijardi eura ili oko 27 mlrd. kuna. No, to je trenutno u drugom planu.

Uz prijedlog Plana oporavka Vlada će Komisiji u paketu proslijediti i Program konvergencije koji se u ovo doba godine uobičajeno šalje u Bruxelles kao dio Europskog semestra. I taj dokument ima snažan pečat NPOO-a. Budući da se s početkom jeseni očekuje prvih 6,1 milijardu kuna na ime predfinanciranja po Planu oporavka, u Vladi računaju da će se i prvi njegovi efekti na gospodarski rast vidjeti već na stopi rasta 2021., a u narednim godinama i znatno više.

Naime, prema novim makroekonomskim projekcijama ove se godine očekuje rast BDP-a od 5,2 posto, pri čemu se 0,3 postotna boda rasta pripisuje upravo efektu NPO-a.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Za naredne dvije godine taj efekt bi trebao biti oko 1,4 postotna boda rasta, pa se tako dogodine očekuje 6,6-postotni rast umjesto 5,2 posto na koliko se procjenjuje bez utjecaja povlačenja sredstava po Planu oporavka, a u 2023. godini 4,1 umjesto 2,7 posto rasta BDP-a.

U Ministarstvu financija izračunali su da će već u 2025. u odnosu na 2020. provedba Plana oporavka kumulativno povećati BDP za dodatnih 4,2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka. A u konačnici, tj. u 2026. kao zadnjoj godini provedbe Plana oporavka BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.

Kako su u Vladi već ranije otkrili, Plan je strukturiran u pet komponenti plus inicijativa “obnove zgrada” u koju se namjerava skrenuti gotovo šest milijardi kuna ili 12 posto sredstava iz NPOO-a. Najveća iznos odnosi se na projekte u području gospodarstva (što uključuje i javne i privatne investicije) s 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa.

Za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu plan je usmjeriti 4,3 mlrd. kuna ili 10 posto. U obrazovanje, znanost i istraživanje trebalo bi ići 7,5 mlrd. kuna ili 15 posto. Za tržište rada i socijalnu zaštitu u planu su dvije milijarde (4%),a u zdravstvo 2,56 mlrd. kuna (5%).

Sve u svemu, u godinama pred nama planiraju se pojačana ulaganja i u školsku i zdravstveno-bolničku infrastrukturu, vodno gospodarstvo, poboljšanje prometne infrastrukture… U Vladi, uza sve, računaju i na oko 100.000 novih radnih mjesta.

Održivije okružje

Provedbom NPOO-a udjel obnovljivih izvora energije u potrošnji trebao bi dosegnuti ciljanih 36,6 posto, a njezin udjel u prometu najmanje 14 posto do 2026. Nadalje, planirana ulaganja u vodno gospodarstvo trebala bi rezultirati povećanjem dostupnosti vode za piće za oko 93 posto stanovnika.

Dio projekata za cilj ima bolju pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom i veću dostupnost brzog interneta.

Realizacija NPOO za rezultat bi trebala imati i npr. smanjenje broja neriješenih predmeta općinskih sudova, i to za najmanje pet posto do sredine 2026., dok bi se udjel djece obuhvaćene ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem sa 81 posto podigao na 96 posto (cilj EU). Sad još samo treba dobiti odobrenje i sve te planove provesti.