‘Podatak koji dobijete razlikuje se od testa do testa i ovisi o tome što se njime analizira. Neki testovi daju kvalitativni rezultat (ima ili nema protutijela), a kod nekih testova radi se kvantifikacija, odnosno određivanje količine protutijela’, kazala nam je Paola Kučan Brlić.

Objasnila je da trenutačno dostupni testovi analiziraju uglavnom dva virusna proteina: protein šiljka (spike) ili nukleoprotein (N), ali i tu postoje varijacije na temu jer različiti testovi koriste različite varijante (dijelove) tih proteina.

nova studija

Fantastična vijest: Konačno se zna za koliko jedna doza cjepiva smanjuje zarazu u kućanstvu

kako je to moguće?

Selo koje prkosi zarazi: Od početka epidemije nemaju niti jednog zaraženog stanovnika

‘Vrijednosti dobivene kvantitativnim testovima najčešće su izražene kao AU/ml, odnosno tzv. arbitrary units, što znači da se radi o relativnim vrijednostima određenim temeljem usporedbe rezultata mjerenja testiranog seruma s rezultatom mjerenja interne pozitivne kontrole’, kazala nam je stručnjakinja.

No potom je upozorila da, s obzirom na to da je različita interna pozitivna kontrola za svaki test, ove vrijednosti mogu značajno varirati između testova i zato će kod nekog testa već 50 AU/ml značiti da je riječ o pozitivnom rezultatu, a kod nekog će te vrijednosti biti u tisućama.

‘Čak i kada bi se koristila univerzalna pozitivna kontrola, svaki test ima drugačiju razinu osjetljivosti i tzv. read-out, pa je vrlo teško postići iste vrijednosti različitim testovima. Zato i sami proizvođači navode da se rezultati testa ne smiju uspoređivati, već se interpretacija rezultata radi temeljem kontrola za pojedini test’, navodi naša sugovornica.

U konačnici, kaže, to znači da netko s vrijednošću 50 AU/ml ima jednaku količinu protutijela kao netko s vrijednošću 2000 AU/ml ako nisu testirani istim testom.

Cijeli članak pročitajte ovdje.