U zemlji koja je 90-tih prošla bankarske krize i gubitak stare devizne štednje, a još je svježa saga s kreditima u švicarskom franku, konverzija i tužbe prema bankama uz kronično nepovjerenje u domaću valutu, financijska pismenost i dalje je rak-rana društva.

To ilustrira i posljednje izvješće o financijskoj pismenosti koje pokazuje da je u zadnje četiri godine (od 2015. do 2019.), napredak minimalan, ali barem postoji.

Nakon prvog strateškog okvira za financijske pismenosti potrošača za razdoblje 2015. do 2020. kojim su postavljeni temelji, ovog tjedna u javnu raspravu pušten je i okvir za narednih pet godina, do 2026., kojim se evaluira učinjeno i postavljaju ciljevi.

Metoda ‘lako ćemo’

U proteklom periodu, od 2015. do 2019. prosječna ocjena financijske pismenosti građana poboljšala se na 12,3 od ukupno 21 boda (59%) sa 11,7 bodova (56%) iz 2015. čime se razina te pismenosti približila prosječnoj ocjeni G20 država iz 2017. od 12,7 bodova, odnosno 60%.

Premda je došlo do blagog povećanja, ono što zabrinjava je da mladi od 18 do 29 godina, generacija koja bi bi trebala imati snage i biti jedan od ključnih konzumenta financijskih proizvoda – od stambenih kredita, leasinga do mirovinske štednje do tržišta kapitala – pokazuje najveći nedostatak financijskog znanja i vještina.

U istraživanju OECD-a identificirano je niz problematičnih područja na kojima je došlo do pogoršanja i, kako se navodi u okviru, na koja je očito potrebno usmjeriti dodatnu pažnju.

Problematična područja izgledno reflektiraju kako je nekoliko dobrih godina rasta ekonomije i standarda uljuljkalo mnoge u lažnu sigurnost, taman prije nego je pandemija neočekivano udarila (slično, kao i u zadnjoj velikoj krizi 2009.) Primjerice, dok je ranije 45 posto građana postavljalo dugoročne financijske ciljeve do 2019. njihov udio pao je na 38 posto.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu

Postotak onih koji su ranije osobno vodili financije kućanstva i imali kućni budžet smanjio se sa 63 na 50 posto, dok je broj onih koji nisu mogli pokriti troškove u zadnjih godinu dana narastao s petine na čak trećinu (koliko je tu onih koji zaista spajaju kraj s krajem, a koliko onih koji žive iznad svojih mogućnosti, u to istraživanje ne ulazi).

Novac postoji za trošenje

Pitanje složene kamatne stope ostaje “špansko selo” za veliku većinu; ne razumije ju 64 posto građana (ranije 67%). No, posljednja dva nalaza istraživanja posebno zabrinjavaju jer odražavaju kroničnu boljku domaćeg mentaliteta koja se može podvući pod egidu “lako ćemo”. 2015. godine 28 posto ispitanih izjasnilo se da preferira trošiti novac danas nego dugoročno štedjeti da bi 2019. taj stav dijelilo čak 46 posto.

I konačno, bit problema koji će pred novi strateški okvir staviti najveću prepreku je uvjerenje kako novac postoji da bi se trošio. Onih koji dijele to mišljenje ranije je bilo ravno polovina, a u svega nekoliko godina udio im je porastao na 60 posto.

S takvim stavovima dokument naglašava da je “bitno je podsjetiti kako financijska pismenost nije samo financijsko znanje, već ona obuhvaća, još u većoj mjeri, financijsko ponašanje te odnos prema trošenju novca”.

Osim što financijski pismeniji građani donose bolje financijske odluke, ujedno lakše podnose izazovna razdoblja poput krize koju je uzrokovala pandemija Covida 19.

Novi strateški okvir financijsko obrazovanje temelji na dva stupa. U okviru formalnog obrazovanja glavnu ulogu ima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, dok neformalno obrazovanje mogu, primjerice, provoditi profesionalne udruge, strukovna udruženja, nevladine udruge, financijske institucije i ostali dionici čija primarna nadležnost nije odgoj i obrazovanje. Njome će se obuhvatiti oni koji nisu pod kišobranom nijednog drugog oblika formalnog obrazovanja – od tečajeva, radionica, seminara, izdavanja edukacijskih materijala…

Posebni akcijski planovi izradit će se za prioritetne ciljne skupine, djecu i mlade, odrasle mlađe dobi, one koje rade i ostvaruju prihode te osobe starije dobi, a operativna radna grupa bit će pod okriljem Ministarstva financija.

“Učinjeno je dosta u proteklih šest godina u području financijskog opismenjavanja, međutim, aktivnosti je potrebno nastaviti, a na što ukazuju i rezultati provedenih istraživanja. Kako bi potrošači mogli dobiti potpuni uvid u dostupne financijske proizvode i usluge te donijeti utemeljene odluke, njihova financijska pismenost mora biti na primjerenoj razini, što
zahtjeva i odgovarajuće financijsko obrazovanje te nastavak provedbe aktivnosti financijskog opismenjavanja”, zaključuje se u dokumentu. Javna rasprava traje do 11. lipnja.