Uz složene procese koji danas u razvojnim i gospodarskim uvjetima globalnog gospodarstva vrijede gotovo je nemoguće neki projekt odraditi samo kroz jedan sektor, rečeno je na panelu “Potreba za multidisciplinarnošću i povezivanjem sektora u ostvarenju Zelenog plana” koji se održao na videokonferenciji “Zeleni plan u energetskom razvoju Hrvatske”, u organizaciji Poslovnog dnevnika.

‘Sve je to točkasto’

Ivana Belić iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA, naglašava da je multidisciplinarni pristup jedni moguć u razvoju energetskih projekata.

“Dosad smo vidjeli gdje smo manjkavi, gdje moramo više surađivati i bolje komunicirati – znanost, struka, politika, javnost, a sada to moramo implementirati. Zeleni plan nam daje mogućnost da radimo zajedno, slušamo se i međusobno uvažavamo”, kazala je Belić.

Dodaje da u Hrvatskoj ima dosta projekata i dosta ideja, no sve je to točkasto i nedostatno. “Mi svi imamo isti problem, bez obzira na sektor. To je problem zakonskih okvira i uredbi koji koče razvoj bilo kojeg većeg projekta u Hrvatskoj, bez obzira o kojem sektoru se radi. Konkretno, u energetici imamo nesigurnu regulativu podložnu stalnim promjenama i nedostatak pravilnika koji bi regulirali stvari do detalja”, kazala je Belić.

Zvjezdana Blažić, konzultantica tvrtke Smarter, navodi primjer poljoprivrede kao složenog sustava gdje nije moguće stvari raditi monodisciplinarno.

“U poljoprivredi je najveći problem što su se svi problemi koji su se pojavili pokušali riješiti u samom poljoprivrednom sektoru, a tu ima mnogo stvari koje ovise o industriji, energetici, poreznoj politici, znanosti itd. Multidisciplinarnost može donijeti razvoj poljoprivrede jer bez međuresorske suradnje nema napretka. Često svjedočimo da se ministarstva ponašaju kao otoci – to nije naš posao”, upozorava Blažić.

Dodaje da iako se često u javnosti govori o nekoj samodostatnosti po pitanju hrane, da to nije moguće, a niti potrebno već je bitno napraviti uravnoteženu proizvodnju.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Mi banane i agrume ne proizvodim i uvijek ćemo 40-50% voća uvoziti. No, činjenica je da imamo plodnu zemlju, educirano stanovništvo, stručnjake, tržište ali nam šteka organizacija.

Kada pogledamo tehnološki napredne zemlje, poput Luksemburga i Irske, one imaju i značajne poljoprivredne kapacitete”, zaključuje Blažić.

Nemoguće realizirati

Stjepan Talan, vlasnik varaždinske tvrtke Solvis koju je suradnja s Googleom stavila u fokus šire javnosti, naglašava da inovativnosti nema bez multidisciplinarnosti. Većina novca iz EU fondova trebala bi završiti u reindustrijalizaciji Europe koja je zadnjih desetljeća ostala gotovo bez proizvodnje.

Mi smo proizvođači solarnih panela već 10 godina i na svojoj koži smo osjetili deindustrijalizaciju Hrvatske i Europe – u početku smo staklo kupovali u Lipiku, a metalne konstrukcije u Šibeniku, no tih tvornica više nema, niti u Hrvatskoj, a niti puno u Europi”, ističe Talan.

Ante Renić iz tvrtke VSB Obnovljiva Energija Hrvatska, naglašava da se svaki sektor razlikuje i ima svojih problema, no multidisciplinarnost je neminovnost. “U energetici je nemoguće funkcionirati i realizirati nekiprojekt bez suradnje pravnih, projektantskih, konzultantskih, inženjerskih, prometnih, financijskih i drugih stručnjaka.

Nama je najbitnija stabilnost i proaktivnost zakonodavstva, a ne da se regulativa stalno mijenja, a birokracija je neprijateljski raspoložena prema svakoj novoj ideji i investiciji”, kaže Renić.