Crikvenička hotelska kuća Jadran, spašena iz stečajnih ‘ralja’ nakon čega je prošavši predstečajnu agoniju privatizirana u vlasništvu dvaju mirovinskih fondova, trenutačno je pred jedinstvenim izazovom, u našoj hotelskoj branši poznatom i manjim subjektima.

U teškoj pandemijskoj godini Jadran je od velikih hotelijerskih tvrtki jedna od rijetkih značajno proširila poslovne kapacitete i to dijelom kroz dugoročni najam novih kapaciteta (278 soba u Jadranu i 63 sobe u Clubu Adriatic), a dijelom kroz rekonstrukciju postojećih kapaciteta započetu 2019. čime je podignuta kategorizacija u više od 400 čvrstih jedinica. Riječ je o najkvalitetnijim kapacitetima u portfelju kompanije čime se multiplicira njihov udio u prihodima.

No sad im se to može vratiti kao ‘bumerang’. Naime, još nije poznat tretman novih jedinica kada su u pitanju državne potpore za očuvanje radnih mjesta i dvojba je hoće li se razvoj pozitivno tretirati kako bi ovu mjeru koristili u nastavku aktivnosti u unajmljenim objektima za Uskrs, za što navodno postoji načelno razumijevanje, ili je bolje još ne raditi, ako se iz prihoda ne isključi promet hotela koje nisu imali u najmu u 2019.

Sve te investicije nose veću konkurentnost i više cijene pa time i usporedbu prihoda 2019. te 2021. treba uzeti s rezervom. ‘Sukno i škare’ su u rukama države, koja nema negativnog efekta kad bi Jadranu Crikvenica kao i manjim subjektima iz branše odobrila takve mjere, jer da nije došlo do ugovora o najmu, isplatila bi mjere stvarnim vlasnicima hotela koji su njima upravljali – ovako čak se može otvoriti put bržem valu otkaza u hotelijerstvu.

‘Želimo na tržište što prije’

Visoki nivo zaduženosti matične tvrtke i Jadran Grupe ne ugrožava tekuću likvidnost, no logičan je poslovni interes da kapaciteti za hotelsko poslovanje u Jadranu koje su od lani povećali za 25% na čvrstim kapacitetima i više od 17% na ukupne kapacitete uključujući i kampove, uz obogaćivanje ponude kroz kategoriju 4*– ne zjape prazni.

Još imaju dosta jedinica s nižim kategorijama, no u najmu drugu godinu su hotel Lišanj u Novom Vinodolskom koji će nagodinu imati 220 smještajnih jedinica, te Garden Palace Resort Umag sa 109. Hotel Noemia u Baškoj vodi ima 63 jedinice 4*.

Sve su to novi kapaciteti nastali kao klasični “green feeld” ili kroz rekonstrukciju postojećih starih kapaciteta niže kategorije.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Radi se o objektima koji su novi, a uzeti su u dugoročni najam upravo kako bi se stvorili preduvjeti za produljenje sezone, time i bolje iskorištenje postojećih resursa, s naglaskom na zapošljavanje stalnih radnika.

I dok je hotel Esplanade u Crikvenici s 4* ovog ponedjeljka otvorio vrata, za hotele u Novom Vinodolskom i Umagu, kako tvrde, Uprava želi isto zbog visoke kvalitete i prepoznatljive autodestinacije na kojoj su smješteni.

“Otvaranjem objekata želimo poslati poruku da smo prisutni na tržištu, te da smo nadasve sigurni u novim okolnostima, te upravo zato želimo na tržište što prije”, kaže predsjednik Uprave Jadrana Goran Fabris.

Ranijim otvaranjem objekata ostvaruju se novi prihodi, lokalna zajednica naplaćuje boravišnu taksu, država PDV, a djelatnici se vraćaju s čekanja što nosi veće plaće. No, u ranoj sezoni ostvarene cijene nisu na razini onih u ‘špici’ pa je i profitabilnost smanjena. Gledajući isključivo kroz naočale matematike, ponekad je bolje ne raditi i ostvariti pravo na potpore, nego raditi i izgubiti to pravo.

Uspoređivat će se ‘isto za isto’

O ovoj temi se već razgovaralo s nadležnima u ministarstvima turizma i rada, te je, doznajemo, svugdje iskazan visoki stupanj razumjevanja i dobivena uvjeravanja da će se uspoređivati “isto za isto” što znači da će se efekt dodatnih kapaciteta uzeti u obzir i izuzeti iz obračuna prihoda.

Nažalost, u praksi se to još nije dogodilo pa prema Fabrisu Jadran i dalje očekuje potpore za listopad 2020. na koji, uvjereni su, imaju pravo. To ih tjera na oprez kada je u pitanju planiranje otvaranja objekata u 2021.

Na razini matičnog društva gubitak prije oporezivanja u 2020. iznosi 43,3 milijuna kuna (preklani 4,7 milijuna), od čega više od polovice otpada na korigirane stope amortizacije. Sve što se moglo zaustaviti od investicija da se ne ugrozi poslovanje lani je zaustavljeno te će biti realizirano ove sezone, a iznimka su bazenski kompleksi Omorika i Ad Turres.

“Planirana ulaganja za 2021. iznose oko 20,5 milijuna kuna. Obzirom na realizirani prvi dio investicijskog ciklusa od gotovo 200 mil. kn tijekom tri godine, te zahvaljujući kapacitetima u najmu u Jadranu se nadaju da će rezultati grupe ove godine biti rekordni, bolji od onih 2019., što će i dalje značiti podbačaj od gotovo 30% u odnosu na ono što je početkom investicijskog ciklusa planirano za “normalnu” 2021.”, zaključuje Goran Fabris.