Ministar rada Josip Aladrović bio je nešto jasniji pa je rekao da se od 1. ožujka može očekivati nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta, ali ni on nije bio ništa konkretniji u kojem bi se smjeru išlo.

Otvaranje terasa ugostiteljskih objekata 1. ožujka novi je korak u popuštanju mjera koji raduje ugostitelje u cijeloj Hrvatskoj, no izuzetno je bitno zadržati i mjere pomoći sektoru dok god je izložen bilo kakvim restrikcijama, kao i porezno rasterećenje, poručuju iz Nacionalne udruge ugostitelja (NUU).

lagano otvaranje

Ovo su detalji novih mjera koje stupaju na snagu u ponedjeljak

Kako izbjeći konkretniji odgovor

‘Ovih dana ćemo znati koje će se ekonomske mjere produljiti. Nećemo se oglušiti na neke apele’

“Pozitivno je za sve da mjere popuštaju, jer to znači i bolju epidemiološku situaciju u zemlji, a i većina ugostiteljskih objekata ima terase koje može otvoriti, no teško je očekivati da će mnogi i profitirati od toga. Restorani baš ne, jer još nije dovoljno toplo da se vani sjedi i jede, ali kafići bi mogli bolje raditi, iako i njima ostaju na snazi mjere razmaka između stolova te kao ni restorani ne mogu raditi i unutra tj. u punom kapacitetu”, komentira za Hinu potpredsjednik NUU-a Zdravko Karna (zagrebački ugostitelj).

Više detalja o novim mjerama popuštanja i on će kao i ostali doznati u petak, za kada je najavljena njihova objava, no najvažnije je, kako smatra, da se ipak ide u neko otvaranje jer ugostitelji nisu radili puna tri mjeseca tj. od kraja studenoga.

Ugostitelji zbog toga, ali i i manjeg prometa s kavama, pićem i hranom za van, što su jedino mogli raditi zadnjih dva tjedna, pa i očekivano manjeg prometa na terasama, očekuju da se mjere za očuvanje radnih mjesta nastave i dalje, jer, kako kaže Karna, s onim što će zaraditi jednostavno neće moći plaćati i radnike i nabavu i sve druge troškove.

Po mjerama pomoći Hrvatska negdje u sredini u Europi, ali s najvišim poreznim opterećenjem

Otkriva i da su ovog tjedna on i predsjednica NUU-a Jelena Tabak bili kod ministara financija i rada Marića i Aladrovića, koji su pokazali razumijevanje za situaciju ugostitelja, i kojima su predočili i izvještaj krovnog europskog udruženja za ugostiteljstvo (hoteli, restorani i drugo) HOTREC-a o svim mjerama pomoći ugostiteljstvu u zemljama u Europi u zadnjih godinu dana.

“Po tom izvještaju Hrvatska je negdje u sredini u Europi s mjerama pomoći koje je donijela i provodi zbog pandemije, ali ono što vidimo kao bitnu razliku su mjere pomoći kroz financijsko obeštećenje tj. neki njihov oblik, prije svega u smislu poreznog rasterećenja za pivo, kavu, vino i sok. Mi ugostitelji u Hrvatskoj to nemamo, a kako se pandemija nastavlja ne vidimo drugo rješenje za naš opstanak i bolje poslovanje nego porezno rasterećenje”, iznosi Karna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Po poreznom opterećenju hrvatski su ugostitelji, kako kaže, trenutno među ugroženijima u Europi, gdje se stopa PDV-a kreće od manje od 10 pa na više posto, a u Hrvatskoj je najviša, 25 posto, i to je za poslovanje uvijek bilo jako teško, a u pandemiji i teže.

“To je za državu, po izračunima za 2019. koja je bila zadnja normalna poslovna godina, oko 450 milijuna kuna razlike koju bi izgubila u proračunu kada bi uvela to porezno rasterećenje, odnosno za 2020. je to nešto ispod 300 milijuna kuna, što je zanemariv iznos u odnosu na to kolika bi bila korist od tog rasterećenja. Tu ne mislimo samo na cijene za goste, nego i na ulaganja u posao i ljude, prije svega u plaće”, ističe Karna.

Vezano za radnike, osim plaća koje je u ugostiteljstvu nužno povećati, problem vidi i u tome što je dosta radnika iz ugostiteljstva već potražilo druge poslove, pa i u drugim zemljama, i pitanje je kako će ih ugostitelji zadržati i naći s plaćama koje im mogu ponuditi u situaciji smanjenog rada i prihoda.

“Uz sve to, ugostitelji se bore i s velikim fiksnim i drugim troškovima, koji samo rastu, pa su tako primjerice cijene ulaznih proizvodnih sirovina iste ili i veće nego u drugim europskim zemljama, kao što su veći i doprinosi za radnike, dok je cijena izlaznog proizvoda (za goste) 50 posto niža nego u drugim zemljama. To je neodrživo za poslovanje, likvidnost, zapošljavanje, investicije, plaće i ukupno za razvoj djelatnosti, i stoga je nužno porezno rasterećenje”, zaključuje Karna.

Podsjetimo, ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) pozdravio je jučer najavljeno otvaranje terasa, ali upozoravaju kako će zbog hladnijeg vremena, koje dolazi, raditi samo dio njih te zbog toga traže nastavak postojećih i nove mjere pomoći.

Između ostalog, traže proširivanje postojećih dozvola za terase na većoj površini od prije utvrđene na mjestima gdje je to moguće.

Također predlažu i produljenje roka za plaćanje PDV-a na dva mjeseca tijekom epidemioloških mjera koje propisuju restrikcije u poslovanju, ali i da isporuka repromaterijala bude oslobođena plaćanja PDV-a, kao i ukidanje obveze plaćanja mjesečnih akontacija poreza na dohodak i poreza na dobit u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine.

Žele i isplatu jednokratne novčane pomoći ugostiteljskom sektoru, odnosno predlažu da se ugostiteljima odobre nepovratna sredstva u iznosu od tri posto bruto prometa iz 2019. godine kako bi mogli pripremiti lokale i nabaviti osnovne namirnice za početak rada.

Zalažu se i za reprogram postojećih obaveza, odnosno da se u dogovoru s komercijalnim bankama sve financijske obveze iz svih vrsta ugovora o kreditu odgode za 2022. godinu ili za dodatnih 12 mjeseci od trenutka postizanja konsenzusa.