Pune dvije godine pojedine nevladine udruge čekaju odgovor na pitanje o tvornici automobilskih guma čija je izgradnja počela u Zrenjaninu.

Ulagač u taj projekt je kineska kompanija Linglong Tire, a od Kineza se traži podnošenje cjelovite studije koja bi jamčila da okoliš neće biti ugrožen, piše Radio Slobodna Europa.

Nova javna rasprava o Studiji o procjeni utjecaja na okoliš zakazana je za 18. veljače u Novom Sadu, najavio je Građanski preokret (GP). Prva javna rasprava, nakon koje je odobrena studija utjecaja na okoliš za pogon u kojem se od gume proizvode pneumatici održana je početkom rujna 2020. godine.

“Prema zakonu, za postrojenje takve veličine nužna je cjelovita dozvola. To znači da se cijeli projekt gleda kao cjelina koja uključuje cjelovitu studiju procjene utjecaja na okoliš. To se nije dogodilo”, kaže Dušan Kokot, iz Građanskog preokreta.

Ta je udruga u listopadu prošle godine Upravnom sudu u Beogradu podnijela tužbu kojom traži poništenje rješenja Uprave Grada Zrenjanina o suglasnosti na studiju o procjeni utjecaja na okoliš tvornice automobilskih guma.

Dobili zemljište bez naknade

Tvornica guma za automobile bit će izgrađena na nešto više od 97 hektara građevinskog zemljišta koje je ulagaču ustupljeno bez naknade ugovorom kojeg su 28. ožujka 2019. u Zrenjaninu potpisali Jovan Vorkapić, direktor Republičke direkcije za imovinu i Vang Wang, vlasnik kompanije Shandong Linglong Tire.

Riječ je o najvećoj greenfield investiciji u Srbiji i prvoj europskoj tvornici kineske gumarske industrije. Pogoni u zrenjaninskoj industrijskoj zoni prostirat će se na 500.000 četvornih metara, u njima će 1200 radnika proizvoditi 13 milijuna komada guma godišnje, a ulaganje je vrijedno 800 milijuna eura.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prema najavama, prve gume iz zrenjaninskih pogona već 2021. bit će na srpskom i zapadnoeuropskom tržištu.

Regulacijski institut za obnovljivu energiju i okoliš RERI (Renewables and Environmental Regulatory Institute), nevladina udruga iz Beograda, podnijela je lokalnim vlastima žalbu na rješenje o građevinskoj dozvoli za prvu fazu izgradnje tvornice u Zrenjaninu, zahtijevajući da se o tome izjasni nadležno tajništvo Autonomne pokrajine Vojvodina.

Mirko Popović, programski direktor RERI-ja, tvrdi da je trebalo poštovati zakonsko pravilo – prvo cjelovita procjena utjecaja na okoliš, pa tek onda dozvola za gradnju, zbog čega sumnju da je riječ o pojavi koja se naziva “salami slicing”.

“To je kada ulagač svoj projekt podijeli na niz manjih kako bi izgledalo da je utjecaj na okoliš manji.

Ovdje je izgradnja podijeljena na tri ključna dijela – izgradnju pomoćnih objekata, proizvodnog pogona i tzv. miksera u kojem se miješa smjesa za gume“, kaže Mirko Popović.

Za vladu riječ je o projektu od značaja za Republiku Srbiju, a prema informaciji RERI-ja, gradska uprava Zrenjanina odbacila je 215 primjedbi građana i nevladinih udruga u postupku odlučivanja o potrebi provođenja procjene utjecaja na okoliš pomoćnih objekata tvorničkog kompleksa.

Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija, kaže da se je to tipično kada je riječ o velikim investitorima. “U Zakonu o ulaganjima postoji pravilo da za projekte s velikim ulaganjima, ili kada se zapošljava veći broj ljudi, vlada proglašava da je projekt od nacionalnog značaja. To omogućava dodjelu veće državne pomoći“, kaže Nenadić.

Primjedbe pojedinih ekoloških udruga i građana Zrenjanina svode se na to da bi u ranoj fazi izgradnje tvornice željeli dobiti precizan odgovor od vlasti i ulagača mogu li pogoni za proizvodnju guma imati negativan utjecaj na okoliš, zdravlje ljudi i sigurnost radnika.

Koriste velike količine čađi

Mirko Popović, iz RERI-ja, dodaje da je strah u ovom slučaju prisutan i zbog velike proizvodnje, kao i zato što je proizvodnja guma općenito jedan od najprljavijih poslova u u kemijskoj industriji.

“Koriste se velike količine čađi koja onečišćuje. Ako se ne budu poštovali ekološki standardi može doći i do iscrpljivanja velike količine vode iz javnog vodovoda i podzemnih voda, iz kojih se grad opskrbljuje“, objasnio je Popović.

Inače, Zrenjanin je jedan je od gradova u Srbiji koji više od 15 godina ima problema u opskrbi pitkom vodom.