Jednako je teško shvatiti kako šestogodišnjak može izgledati veći od svog velikog tate u Ames sobi Muzeja iluzija, kao i povjerovati da je jedan mali muzej iz zagrebačke Ilice ovih dana, jedva 6 godina od osnivanja postao najveći lanac privatnih muzeja na svijetu, otvaranjem 30. franšize u dalekom New Delhiju u Indiji.

Samo što ovaj poduzetnički uspjeh nije iluzija, već vrlo stvaran biznis koji je domaću pamet i izvođače odveo u 22 zemalja na čak četiri kontinenta, uz troznamenkasti godišnji rast prihoda.

Korona ih je usporila, ali ne i zaustavila, u suradnji s nekoliko poslovnih partnera uskoro otvaraju nove lokacije, druge dogovaraju, a novi projekti dolaze im sami od sebe, s upitima na dnevnoj bazi. Trenutna dinamika je takva da se svakog mjeseca negdje u svijetu otvori jedan Muzej iluzija.

Iza ove uhodane globalne franšize stoji jak lokalni tim od 30-ak ljudi, koje predvode osnivači muzeja i vlasnici tvrtke Metamorfoza, Tomislav Pamuković i Roko Živković. Jednom prilikom otkrili su da im je ideju za muzej dala popularna emisija National Geographica, BrainGames.

“Pa nije baš da nam je to bila igra, bili smo ozbiljni, no kad smo pokretali muzej, cilj je bio da uz svoje poslove imamo nešto što nas veseli, uz neki dodatni prihod. Nismo planirali ovakav globalni uspjeh, no sada više o tome i ne razmišljamo, posao se razvija brzo i dobro u tome plivamo”, ističe za Poslovni dnevnik Roko Živković, direktor Metamorfoze, koja upravlja franšizom.

Cilj je bio Zagrebu ponuditi nešto novo i originalno, mjesto koje će spojiti zabavu i edukaciju, propitkivati viđeno i dati interaktivnu notu te fotogeničnu kulisu, gdje je usluga bez iznimke izvanredna i prvoklasna, a iz kojeg odlazite bogatiji iskustvom, informacijom, fotografijom i željom da to iskustvo ponovite.

Kako ističu, “edutainment” koncept je napokon dobio pozornost koju i zaslužuje, posebice u pristupu djeci i mladima, jer najlakše je učiti i usvajati nove informacije kada se dobro zabavljaš. Usto, muzejski sadržaj je dostupan i prikladan za sve generacije.

Franšiza je posložena tako da se cijela priča osmišljava i koordinira iz Zagreba, od dizajna muzeja do web stranica. Arhitekt Sven Franc iz tvrtke Dva kvadrata osmišljava eksponate te ih ujedno i proizvodi s lokalnim podizvođačima, Sven je također uz Jasminu Frinčić i arhitekt muzeja dok je za dizajn zadužen nagrađivani Dragan Vejnović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

BB metal izrađuje nam sve metalne dijelove, a drvenu građu nabavljamo od Iverpana. Tvrtka Romulus zadužena je za izradu internet stranica za sve muzeje, a Escape za društvene mreže, dok je IT podrška z rukama tvrtke In Blue.

Nove eksponate uvijek testiraju u muzeju u Zagrebu nekoliko mjeseci, potom ih šalju drugima.

“Svojim franšizerima pružamo cijeli know-how i rješenja, od pronalaska lokacije, izgradnje muzeja, marketinga te edukacije zaposlenika.

Nudimo klasičnu franšizu na ugovorni postotak od prodaje ulaznica, a u nekim projektima smo i suinvestitori, tako da je tu podrška franšizerima i veća. Sada je to jedan ozbiljan dugoročni projekt koji ima izuzetno velik potencijal i brz rast”, pojašnjava nam Živković.

Iako imaju isti koncept, muzeji u drugim gradovima nisu identični onom u Ilici, a ovisno o lokaciji i gradu uglavnom su slične ili veće kvadrature, neki se prostiru i na 600-700 četvornih metara. A ima ih – posvuda.

Prvi Muzej iluzija izvan Zagreba u vlasništvu Metamorfoze otvorio se u Zadru, po franšiznom modelu širio se potom u Ljubljanu i Beč, potom u Berlin i Oman. Slijedio je Beograd, Kuala Lumpur pa Dubai. Danas se njihove iluzije mogu pogledati u Ateni, Južnoj Koreji, Kairu, Parizu, Šangaju, čak dva su u Istanbulu.

Prisutni su u nekoliko američkih gradova uključujući New York, Chicago, Dallas, Orlando. U SAD-u se biznis širi i dalje, u planu su Muzej iluzija u Washingtonu i Philadelphiji, Las Vegasu i Miamiju. Uskoro se otvaraju muzeji u Budimpešti, Milanu, Sevilli, Tel Avivu.

Živković pojašnjava da se tvrtka ne oglašava na klasičan način kao franšiza, jer to zapravo nije potrebno uz ovakav interes. Značajna im je suradnja s podfranšizerom TVC Entertainment, čiji je vlasnik američki investicijski bankar Jonathan Cooper. Zahvaljujući toj suradnji Muzej iluzija dobio je ulaz na Bliski istok, a suradnja se nastavlja i na novim lokacijama.

Živković nam priznaje da franšiza nije uvijek zahvalan model ako se naiđe na partnera koji nije sklon igrati po pravilima. Tvrtka se suočila s lošim iskustvima u kojima je bilo potrebno ući i u pravne bitke. Suvlasnik Muzeja iluzija ne voli govoriti o novcu, no taj streloviti rast tvrtke Metamorfoza, koja upravlja franšizom, vidi se iz financijskih izvješća.

Tako je u 2019. godini tvrtka imala ukupan prihod od 25 milijuna kuna, što je gotovo 100-postotan rast u odnosu na godinu ranije (13,7 mil. kn), dok su u 2017. ostvarili upola manje, 7,1 milijun. Biznis koji je u samo dvije godine rastao 3,5 puta u prošloj pandemijskoj pretrpio je gubitke na svim lokacijama, no zasad nema ukupnih brojki.

“Zagreb je imao pad između 40 i 50 posto, imali smo pad školskih grupa i turista. Na drugim lokacijama najveći pad smo imali u turističkim gradovima, gradovima s potpunim lockdownom”, kaže Živković.