Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Barr nema interes proizvoditi lijekove koji ne donose željeni profit

Autor: Marija Crnjak
16. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Čović otvoreno kaže da će se Pliva zbog preniskih cijena povući s nekih tržišta te zašto bi Hrvatska bila izuzetak

Nestašica 26 Plivinih lijekova na hrvatskom tržištu, koja može trajati i duže od najavljenih pola godine, jedan je od prvih konkretnih pokazatelja nove strategije Plive koja u poslovnoj politici više ne mora slušati hrvatski državni vrh nego novog vlasnika koji je donio i nova pravila igre. To u prijevodu znači da će profit grupe Barr u svakoj poslovnoj dilemi biti na prvom mjestu, pa bilo pritom riječi o socijalnoj osjetljivosti prema hrvatskim građanima i tankom budžetu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pravila i sirovine
U Plivi o uzrocima i posljedicama nestašice proizvoda, među kojima su i relativno novi, pa i vrlo atraktivni lijekovi, nitko ovih dana ne želi pričati. Službeno, širenje tržišta zahvaljujući novom vlasniku i povećani zahtjevi za proizvodnjom, stroga pravila regulatornih tijela te kvaliteta sirovina osnovni su razlozi zbog kojih dolazi do privremenih defektura. Sve to stoji, no još nekoliko važnih momenata odredit će Plivino ponašanje na hrvatskom tržištu, tvrde naši izvori. Gašenje Plivinih pogona u Njemačkoj i SAD-u te prebacivanje proizvodnje u Zagreb i Krakow znatno su utjecali na mogućnost opskrbe tržišta. Zanimljivo je pritom da zagrebački pogon koji će biti namijenjen proizvodnji za američko tržište ima vrlo velik proizvodni potencijal jer je njegova iskorištenost do preuzimanja bila oko 30 posto. Druga okolnost koja može uzrokovati potrese u proizvodnji zahtjev je za proizvodnjom većih serija lijekova, što je Barr zacijelo tražio od Plive koja mora povećati proizvodnju zbog drugih tržišta koja je dobila kao članica grupe. Pliva danas ima oko tisuću proizvoda koji se izrađuju u suradnji s desecima tisuća dobavljača iz različitih zemalja svijeta, a samo u Hrvatskoj ih je 1200. Samo jedna sirovina koja ne dođe u dovoljnoj količini ili nije dovoljno kvalitetna može pomutiti čitav proces proizvodnje. A kvaliteta sirovina, kao i način kontrole proizvodnje pod povećalom su pogotovo nakon prošlogodišnjeg pisma upozorenja američke Agencije za lijekove (FDA). I sam Željko Čović nekoliko puta je ponovio da svatko tko želi biti igrač na globalnom tržištu mora poštovati američka pravila, a FDA je nemilosrdna. Od Plivinih direktora, međutim, nikad se neće čuti da Barr jednostavno nema interes proizvoditi neke lijekove koji ne donose željeni profit. Zahvaljujući tome, pored lijekova koji će iz proizvodnje nestati zato što su zastarjeli, prestat će se proizvoditi i neki lijekovi koji zaradom ne opravdavaju jer su prejeftini. Neki od tih lijekova zacijelo se nalaze na popisu koji je Pliva prije nekoliko dana dostavila Ministarstvu zdravstva i Agenciji za lijekove, i njihova privremena nestašica blaži je izraz za konačno ukidanje koji će potrošačima “bolje sjesti”.

Nestašica 26 Plivinih lijekova na hrvatskom tržištu, koja može trajati i duže od najavljenih pola godine, jedan je od prvih konkretnih pokazatelja nove strategije Plive koja u poslovnoj politici više ne mora slušati hrvatski državni vrh nego novog vlasnika koji je donio i nova pravila igre. To u prijevodu znači da će profit grupe Barr u svakoj poslovnoj dilemi biti na prvom mjestu, pa bilo pritom riječi o socijalnoj osjetljivosti prema hrvatskim građanima i tankom budžetu.

Pravila i sirovine
U Plivi o uzrocima i posljedicama nestašice proizvoda, među kojima su i relativno novi, pa i vrlo atraktivni lijekovi, nitko ovih dana ne želi pričati. Službeno, širenje tržišta zahvaljujući novom vlasniku i povećani zahtjevi za proizvodnjom, stroga pravila regulatornih tijela te kvaliteta sirovina osnovni su razlozi zbog kojih dolazi do privremenih defektura. Sve to stoji, no još nekoliko važnih momenata odredit će Plivino ponašanje na hrvatskom tržištu, tvrde naši izvori. Gašenje Plivinih pogona u Njemačkoj i SAD-u te prebacivanje proizvodnje u Zagreb i Krakow znatno su utjecali na mogućnost opskrbe tržišta. Zanimljivo je pritom da zagrebački pogon koji će biti namijenjen proizvodnji za američko tržište ima vrlo velik proizvodni potencijal jer je njegova iskorištenost do preuzimanja bila oko 30 posto. Druga okolnost koja može uzrokovati potrese u proizvodnji zahtjev je za proizvodnjom većih serija lijekova, što je Barr zacijelo tražio od Plive koja mora povećati proizvodnju zbog drugih tržišta koja je dobila kao članica grupe. Pliva danas ima oko tisuću proizvoda koji se izrađuju u suradnji s desecima tisuća dobavljača iz različitih zemalja svijeta, a samo u Hrvatskoj ih je 1200. Samo jedna sirovina koja ne dođe u dovoljnoj količini ili nije dovoljno kvalitetna može pomutiti čitav proces proizvodnje. A kvaliteta sirovina, kao i način kontrole proizvodnje pod povećalom su pogotovo nakon prošlogodišnjeg pisma upozorenja američke Agencije za lijekove (FDA). I sam Željko Čović nekoliko puta je ponovio da svatko tko želi biti igrač na globalnom tržištu mora poštovati američka pravila, a FDA je nemilosrdna. Od Plivinih direktora, međutim, nikad se neće čuti da Barr jednostavno nema interes proizvoditi neke lijekove koji ne donose željeni profit. Zahvaljujući tome, pored lijekova koji će iz proizvodnje nestati zato što su zastarjeli, prestat će se proizvoditi i neki lijekovi koji zaradom ne opravdavaju jer su prejeftini. Neki od tih lijekova zacijelo se nalaze na popisu koji je Pliva prije nekoliko dana dostavila Ministarstvu zdravstva i Agenciji za lijekove, i njihova privremena nestašica blaži je izraz za konačno ukidanje koji će potrošačima “bolje sjesti”.

U okvirima pristojnosti
Poznato je, naime, da su potrošači lijekova vrlo osjetljiva populacija koja ne trpi promjene navika što se moglo vidjeti i tijekom uvođenja novih lista lijekova u Hrvatskoj. Također analitičari tvrde da će se Pliva, koliko god joj proizvodnja jeftinih generika bila atraktivna, na domaćem tržištu povući kad god se pojavi istovjetni lijek drugog proizvođača koji je zahvaljujući efikasnijoj proizvodnji jeftiniji. Ma koliko se tvrdi da će se Barr prilagoditi uvjetima zemlje u kojoj posluje, produženi rokovi plaćanja koji vladaju u Hrvatskoj još je jedna okolnost koja određuje Plivino ponašanje na našem tržištu. Dugi niz godina kašnjenje u plaćanju moglo se tolerirati jer su cijene lijekova bile daleko više, odnosno atraktivnije za proizvođače. Zahvaljujući s jedne strane pritiscima države i osiguravatelja, ali i sve većem broju generičkih lijekova, cijene lijekova danas su, kažu, u Hrvatskoj pale da ne mogu niže. Cijena dakle više ne može biti motivacija da se tolerira rok plaćanja koji premašuje 270 dana. Ako Čović otvoreno kaže da će se Pliva zbog preniskih cijena povući s nekih tržišta, zašto bi Hrvatska bila izuzetak? Ruku na srce, trećoj generičkoj kompaniji na svijetu Hrvatska i njezino tržište od nekoliko milijuna osiguranika samo je kap u moru, a pritom za vratom nema emocije i domoljublje koje će je spriječiti da se okrene tržištima u kojima su rokovi plaćanja u okvirima pristojnosti.

Autor: Marija Crnjak
16. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close