Sama priroda poslovnih odnosa unutar farmaceutske industrije i proizvođača cjepiva, pa onda i odnosa s vladama i državama u nabavci cjepiva protiv Covida-19 trebala bi isključiti dvije stvari koje se spominju u kontekstu globalne histerije oko cijepljenja nastale u posljednjih nekoliko dana – prva je želja za profitom, a druga je utrka u proizvodnji.

Zašto kasne isporuke

‘Ovo sada se pretvara u kidnapiranje cjepiva’

Ipak, treba razjasniti zašto AstraZeneca, kompanija od koje Hrvatska očekuje najveću količinu cjepiva razvijenog s Oxfordom, na zalihama nema dovoljno robe za pokriti ugovorene isporuke zemljama Europske unije, smatraju izvori Poslovnog dnevnika iz farmaceutske industrije.

To je bilo i jedno od glavnih pitanja sastanka koji je krenuo u ponedjeljak popodne, između predstavnika Europske komisije i AstraZenece, nekoliko dana nakon što je kompanija neugodno iznenadila najavom da će isporuka u prvom kvartalu biti za 60 posto manja.

Ujedno je i Pfizer obavijestio tržište da smanjuje isporuke zbog ograničene proizvodnje uslijed proširenja kapaciteta.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je čitavu situaciju nazvao kidnapiranjem cjepiva, istaknuvši da je već ranije upozorio na veliku važnost diplomacije u ovom procesu.

“Na sastanku Europskog vijeća u četvrtak izrazili smo vrlo čvrst stav da se treba poštovati zacrtana dinamika isporuke cjepiva. Određeni kalendar kompanija smo dobili. Ono što vidimo sad, to se sad dijelom pretvara u “vaccine hijacking” ili kidnapiranje, gdje pojedine zemlje koje nisu vezane ovako širokim ugovorima o obvezama kakve mi imamo kao članica EU, plaćaju više po dozi nego što je platila EU.

Tu dolazi do postupanja van onih dogovorenih, mi ćemo inzistirati na poštivanju tih ugovora”, kazao je Plenković. Potvrdio je kako Hrvatska tu neće samostalno ulaziti u procese pregovora s dobavljačima, već sve prema dogovoru ide preko EU, kao i eventualne tužbe za nepoštivanje ugovorenih rokova.

Također, ponovili su jučer i premijer i svi dužnosnici aktivni u ovom procesu, Hrvatska kao članica Unije nema mogućnost nabavke cjepiva u izravnom dogovoru s proizvođačima, za što smo se opredijelili ne samo temeljem članstva nego i temeljem pouzdanosti proizvođača.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Među treće zemlje, van SAD-a i Unije, spada i Izrael koji je za cjepivo Pfizera i BioNTecha u studenom dogovorio cijenu veću za oko 30 posto od cijene koju plaća SAD, i dosad im je isporučena količina za cijepljenje 38 posto stanovnika.

Kako je poznato, AstraZeneca je prošli tjedan obavijestila Komisiju da će smanjiti isporuku cjepiva u prvom tromjesečju za 60 posto, na 31 milijun doza umjesto umjesto dogovorenih 80 milijuna.

Hrvatska je ukupno naručila 5,6 milijuna doza cjepiva, od čega samo od AstraZenece 3,6 milijuna doza. Europska agencija za lijekove (EMA) trebala bi u petak odobriti njihovo cjepivo.

Kako je jučer izvijestio ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, u iduća 4 tjedna uskraćeno nam je 13.560 doza Pfizerova cjepiva.

Nada u povećanje

“Nadamo se da će nakon toga isporuka biti planirana, da ćemo uhvatiti ritam onda. Količine koje obećava AstraZeneca su puno veće nego Pfizerove, prva isporuka od 44 tisuće cjepiva je sredinom drugog mjeseca, no nadamo se da će to ipak biti više. Razmišljamo što napraviti ako bi se ovakve male isporuke nastavile, ali još se nadamo da će se isporuke povećati, da će farmaceutska industrija ovo popraviti, za sve države pa tako i za Hrvatsku”, rekao je Capak.

Dodao je da ova kašnjenja neće poništiti učinak prve doze cjepiva koju su primili hrvatski građani. “Cjepivo na taj način ne propada, čak i prva doza daje određenu zaštitu”, kaže Capak. Jerko Jakšić, predsjednik Uprave Pharmasa i predsjednik Udruge hrvatskih proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca ističe kako je sada jako teško znati što se dogodilo s cjepivom AstraZenece.

“Jako teško je sada znati što se dogodilo, jer u ovoj fazi lanca opskrbe ne bi trebalo biti iznenađenja, proizvođač treba imati spremne zalihe proizvoda, pogotovo ako zna da će 29. siječnja uslijediti registracija.

Do ovakvih poremećaja u opskrbi obično dolazi ako se zaista nešto konkretno dogodi u proizvodnji, ako vlada nestašica neke supstance na tržištu, a ne znamo da se tako nešto događa. Nagađa se da su neka tržišta “uzela” dio od EU, no to tek treba vidjeti”, ističe Jakšić.

Primjer nestašice ovoga puta ambalaže trenutno se vidi na tržištu veterinarskih cjepiva u Hrvatskoj. Naime, kako smo neslužbeno doznali u brojnim veretinarskim ambulantama za male životinje, trenutno na tržištu vlada velika nestašica cjepiva protiv zaraznih bolesti pasa, te se neka cjepiva uopće ne mogu nabaviti, a nije poznato ni kada će se zalihe obnoviti.

U neformalnim razgovorima može se čuti tumačenje kako je problem u bočicama u koje se cjepivo pohranjuju jer je, tumače nam u neslužbenim razgovorima, očito većina ambalaže usmjerena prema proizvodnji cjepiva protiv Covida.

Naplata penala

Prebacivanje dijela opskrbe cjepiva protiv Covida u Ameriku prije bi se očekivalo od američkog Pfizera, koji pak povećava svoje kapacitete u Belgiji. Cijena također ne bi smjela biti sporna, jer je cijeli proces s ciljem što bržeg procjepljivanja stanovništva svijeta postavljen na non profit temeljima, s ogromnom podjelom odgovornosti i financiranja između javnog sektora i kompanija koje su okupile vlastite snage.

Iako se također spominje favoriziranje jačih država, zaštitu je potrebno napraviti na svjetskoj razini jer globalna putovanja donose i mobilnost virusa, uključujući nove mutacije kojih se cijeli svijet trenutno pribojava.

Zbog svega toga ne dolazi u obzir da EU ide u nove pregovore s proizvođačima i nudi im veću cijenu, ali moglo bi doći do naplate penala i podizanja tužbi, koje su već najavile neke zemlje. Također ne dolazi u obzir da Unija ulaz u pregovore s drugim proizvođačima, kineskim ili ruski, što bi također bilo kršenje ugovora s dobavljačima.