Intervencijom u prijedlog izmjena Zakona o obnovi u sklopu amandmana iz vladajuće stranke pravila se unificiraju u korist svih građana s područja tri županije za koje je zbog potresa proglašena katastrofa, a čiji su domovi u potresu porušeni te su dobili crvenu markicu.

Neovisno o tome je li riječ o potmognutom području, što npr. Grad Sisak nije, pod ovim uvjetima i ondje će biti moguća 100%-tna obnova na trošak države. Ovaj model će zamijeniti predviđeni u kojem su građani kao vlasnici trebali sudjelovati s 20%, i za mnoge donijeti olakšanje.

Prema rezultatima procjena oštećenja građevina nakon potresa za Sisačko- moslavačku županiju, od 21.213 pregledanih zgrada, to znači da država preuzima obnovu zasad za 2564 objekta s crvenom oznakom. U Sisku je nju dobilo oko 450 objekta među kojima su i zgrade javne namjene, te višestambene zgrade i kuće.

Paralelno, pak, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine okuplja svu hrvatsku pamet – predstavnike akademske zajednice, inženjerskih komora i HGK-a.

Tema je koncept obnove s fokusom na obiteljske kuće kojima je potrebno izgraditi zamjenske. Iz resora ministra Darka Horvata navode da je on već za idući ponedjeljak sazvao idući sastanak u istom sazivu kakav je bio prethodni, kako bi se sve skupa požurilo.

“Za početak obnove hitno trebaju inputi struke o mnogim pitanjima koja su otvorena o gradnji na tom području”, navodi Horvat pojašnjavajući da su npr. u cilju izgradnje kvalitetnog temelja potrebni podaci seizmologa i geologa koji vrše ispitivanja na potresom pogođenim područjima, na temelju čijih izračuna će se “potkrijepiti sve ono što će arhitekti vizualno uobličiti u obiteljsku kuću – bez obzira na to bila ona klasično sagrađena ili montažnog modularnog tipa”.

Hrvatska komora arhitekata koja okuplja ovlaštene arhitekte i urbaniste koji su voditelji izrade prostornih planova, u obje funkcije je u obnovi prostora SMŽ – kako bi se obavili urbanistički pregledi terena, i temeljem novih geoloških karata i seizmoloških podataka koje očekuju uskoro dobiti, utvrdile zone koje su građevinska područja pogodna za ponovnu izgradnju ili rekonstrukciju.

Predsjednica HKA Rajka Bunjevac ističe da je u tom dijelu zemlje velik broj razmrvljenih građevinskih područja te je velika vjerojatnost da veliki dio njih neće moći biti naseljen. Pored navedenih razloga, ističe, nije ni ekonomski opravdano obnavljati pojedinačna domaćinstvaa koja su izvan ruralnih mjesta.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Prostorni planeri moraju pregledati prostor i dati ocjenu u kojim dijelovima se smije sigurno graditi pojedina naselja unutar ruralnih zajednica te gradova i općina”, kaže Bunjevac dodajući da su svi rokovi kratki.

Od geologa i geofizičara kroz mjesec dana očekujemo podloge kako bismo mogli uskladiti prostornoplanske dokumente s novim ulaznim podacima”, ističe Bunjevac.

Nakon izmjena prostornoplanskih uvjeta i zona gdje će se graditi, trebat će pristupiti detaljnom planiranju novih naselja, projektiranju i izgradnji zamjenskih objekata te rekonstrukciji postojećih.

Da bi se, kaže, ocijenilo ide li se na rušenje ili drugu varijantu, nužno je izvršiti detaljne pregrade svih zgrada koje su oštećene i ocijeniti jesu li objekti pogodni za rekonstrukciju ili se moraju ukloniti. Ovi projekti koji će se izrađivati podrazumijevaju da će najvjerojatnije u ruralnim dijelovima zgrade biti tipizirane, s razlikama po veličini i načinu gradnje u više podvarijanti.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet i geolozi već stupaju na teren te će reći koja su zemljišta sigurna za gradnju i to u kratkom roku, na temelju satelitskih snimaka i obilaska terena.

Ta bi područja prva došla na red za gradnju, a ima onih koja su toliko nesigurna da će se postojeća naselja navodno morati seliti, smatra dekan PMF-a, znanstvenik I fizičar Mirko Planinić.

“Mi sudjelujemo sa seizmolozima koji imaju dugoročnu ulogu da sa svojim instrumentima snime udare naknadnih potresa kako bi napravili kartu hazarda koja je potrebna za daljnje građenje. To znači koliko veliki potresi mogu na nekom području biti u budućnosti, a izrađuje se na temelju naknadnih potresa i podataka geologa”, kaže Planinić, dodajući da je za dugoročno praćenje budućih protresa potrebno mrežu seizmofraga s njih 17 u RH proširiti na oko 200, što je već u tijeku,” kako bismo imali pouzdanu mrežu uređaja”.

Nužno je osigurati djelotvoran koncept organizirane obnove, ističe predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec. Potrebno je i srušiti oštećene zgrade koje ugrožavaju živote ljudi u skladu s elaboratom ocjene stanja, a potom seizmolozi i geolozi na temelju analize moraju definirati područja na kojima se mogu graditi zamjenske kuće.

“Naime, na potresnom području došlo je do geotehničkih problema poput klizišta, likvefakcija i pojava otvaranja rupa na terenu. Takve lokacije apsolutno nisu pogodne za izgradnju zamjenskih kuća. Potrebno je napraviti i geotehnička ispitivanja nosivosti tla kao podlogu za projektiranje, a slijedi izrada prijedloga tipskih modularnih arhitektonskih rješenja zamjenskih kuća prema broju članova obitelji.

Zatim se pristupa izradi projekta konstrukcije za zidane i montažne kuće i ostalih projekta instalacija. Ovdje je prioritet kuća koja je sigurna i protupotresno otporna”, napominje Dražin Lovrec.

Navodi da je predviđeni željeni rok resornog Ministarstva za početak gradnje sredina lipnja, kako bi se ove godine izgradilo cca 1000 kuća. Također, za lokacije na kojima se ne može graditi, kaže, predlaže se opcija na državnom zemljištu ili formiranje novih naselja s kompletnom infrastrukturom.

Po njoj će duljina trajanja obnove ovisiti o pripremi projektne dokumentacije, duljini javnih natječaja i raspoloživosti tvrtki i radnika za naručene poslove, kao i o sposobnosti javne uprave da u razumnom roku odradi sve zadatke.

No, može li naše gospodarstvo odgovoriti izazovima te revitalizirati kraj koji je zapušten? Potpredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj navodi da je naš građevinski sektor spreman udovoljiti svim zahtjevima, no tvrdi da je hrvatsko gospodarstvo od velike važnosti korištenje hrvatskog proizvoda.

“Za sanaciju šteta svakako će trebati proizvodi, a ovo je prilika da se pokaže kako postoji cijeli niz kvalitetnih hrvatskih proizvoda i firmi koji se mogu koristiti u procesu sanacije”, poručuje Čagalj.