Svijet je dobio najbolji mogući poklon za nadolazeću godinu. Razvoj sigurnih i učinkovitih cjepiva protiv bolesti Covid-19 u tako kratkom vremenu nešto je blizu medicinskog čuda i najavljuje kraj krize koja je prevladavala u 2020.

No tempo kojim ćemo zaustaviti pandemiju ovisi o tri čimbenika. Prvi su razmjeri kontinuiranog poštivanja preporučenih sigurnosnih mjera kao što je nošenje maske, socijalno distanciranje, izbjegavanje gužve i pranje ruku.

Drugi čimbenik je naša sposobnost prevladavanja brojnih logističkih i distribucijskih izazova davanja cjepiva na globalnoj razini. Treći je pristup cjepivu za siromašne zemlje. Pandemija neće završiti dok koronavirus ne bude uništen posvuda.

Neki napori već se ulažu da se to postigne. Primjerice, COVAX, koalicija od 172 zemlje (ne uključujući SAD), teži tome da «zajamči brz, pošten i pravedan pristup» cijepljenju «za sve ljude u svim zemljama».

Uz zajedničko vodstvo Globalnog saveza za cjepiva i imunizaciju (GAVI), Koalicije za epidemiološke inovacije u stanju pripravnosti (CEPI) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), već je postigla dogovor s devet farmaceutskih proizvođača o nabavi cjepiva nakon što budu odobrena.

Do sada su Europska unija i pojedinačne zemlje članice najviše doprinijele toj inicijativi – sa 850 milijuna eura – iza kojih slijedi Zaklada Billa & Melinde Gates i ostali veliki donatori.

COVAX nastoji prikupiti 5 milijardi dolara do kraja 2021. tako da može omogućiti dvije milijarde doza. No čak i ako je potrebna samo jedna doza cjepiva (kod trenutačno odobrenih cjepiva potrebne su dvije doze), dvije milijarde ne bi bile dovoljne da zadovolje potrebe stanovništva zemalja u razvoju. I dok postoji nada da proizvođači u zemljama kao što je Indija mogu proizvoditi cjepiva uz manje troškove, globalna ponuda i dalje će biti daleko ispod potražnje.

Odgoda otplate duga

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uz COVAX, nastoje se osigurati izravna financiranja za siromašne zemlje. Primjerice, Svjetska banka svojim zemljama klijentima dodijelila je 160 milijardi dolara, a brojni drugi donatori i filantropske zaklade doprinijele su na sličan način.

Povrh toga, u sklopu zajedničke Inicijative za obustavu servisiranja duga (DSSI) Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, 73 siromašne zemlje dobile su priliku za odgodu otplate duga do lipnja 2021. Od početka prosinca, 45 zemalja prijavilo se za taj program, a većina od njih oslobodit će sredstva u iznosu 0,1-2% BDP-a.

Iako je univerzalan pristup cjepivu ključan za prevladavanje pandemije, nije jasno da će dodjela više sredstava siromašnim zemljama za kupnju cjepiva zapravo omogućiti da dobiju više doza, s obzirom na očekivane probleme s opskrbom.

Odobreni proizvođači već imaju problema s ograničenjem kapaciteta i iako može biti povoljnih iznenađenja, povećana potražnja (a time i cijena po kojoj se cjepivo može kupiti) vjerojatno neće potaknuti znatno veću proizvodnju.

Uostalom, mnogi trenutačni ugovori obvezuju proizvođače na prodaju po određenoj cijeni, u već navedenim količinama. Nakon što se te zalihe potroše, dodatno financiranje zemalja koje provode unilateralnu kupovinu vjerojatno bi rezultiralo ratom nadmetanja, što bi povećalo cijenu i kompenziralo dobitke za opću dobrobit.

Tvrtke koje su preuzele rizik da idu za sigurnim i učinkovitim cjepivom zasigurno zaslužuju naknadu za svoj trud. Kako se proizvodni kapacitet povećava, tržišnim snagama treba dozvoliti da daju poticaje za inovacije, razvoj i stvaranje dodatnih proizvodnih pogona.

No s obzirom na to da će razina potražnje za cjepivima u 2021. vjerojatno premašiti ponudu, ne može se očekivati da će daljnji poticaji za dodatnom proizvodnjom poboljšati ravnotežu ponude i potražnje tijekom godine.

Povratak Amerike u WHO

I to nikako nije jedina briga. Ako su neke siromašne zemlje dovoljno kreditno sposobne, mogu se dodatno zadužiti za financiranje kupnje cjepiva istodobno s rastom cijene cjepiva, što će rezultirati većim dugom, ali ne i većom opskrbom cjepiva nego što bi ih inače mogle nabaviti.

U međuvremenu, druge siromašne zemlje koje su već bile uvelike zadužene suočavaju se s poteškoćama u servisiranju duga s kojima bi se suočile čak i u normalnim ekonomskim okolnostima. Neke od onih koje primaju potporu Inicijative za obustavu servisiranja duga (DSSI) mogu jednostavno upotrijebiti oslobođena sredstva za financiranje obveza servisiranja duga umjesto za kupnju cjepiva.

S obzirom na to koliko ostalim vjerovnicima – kao što su privatne banke i glavni bilateralni službeni zajmodavci poput Kine – danas plaćaju, bit će dostupno manje sredstava za restrukturiranje duga poduzeto zajedno s makroekonomskim reformamama.

Te bi okolnosti mogle rezultirati isporukom manjih količina cjepiva siromašnim zemljama i većim nagradama vjerovnicima koji su primali uplate za servisiranje duga nauštrb onih koji su nudili odgodu plaćanja Inicijative za obustavu servisiranja duga (DSSI). U još nekim drugim slučajevima, nova raspoloživa sredstva mogla bi biti usmjerena prema drugim područjima deficitarnog financiranja umjesto na kupnju cjepiva.

S obzirom na sve te komplikacije, najbolji način da se pomogne siromašnim zemljama da dobiju više doza je postizanje međunarodnog sporazuma, vjerojatno preko COVAX-a i Svjetske zdravstvene organizacije u cilju koordiniranja raspodjele dostupnih cjepiva.

Očekuje se da će se SAD ponovno pridružiti Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nakon inauguracije novoizabranog predsjednika Joea Bidena 20. siječnja.

Kad se to dogodi, multilateralni napori da se cjepiva učinkovito dodijele siromašnim zemljama imat će velike izglede za uspjeh i treba s njima ozbiljno nastaviti.

© Project Syndicate 2020.