S preostala dva tjedna do kraja prosinca fokus se seli na 2021. godinu, a pod ovu na izmaku izvjesno se može podvući crta gdje će se minus zaustaviti. S restrikcijama za zaustavljanje epidemije Covida 19 koči se oporavak gospodarstva i pad BDP-a će biti veći od očekivanja, 8,9 posto, a u narednoj godini trebao bi se približiti razini od oko 5 postou plusu.

Rekao je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na godišnjem briefingu s novinarima, ovoga puta održanog online. Još sredinom listopada HNB-ove prognoze ovogodišnji pad su targetirale na 8 posto, a potom rast na 5,2 posto.

Rizici ipak umjereni

To je temeljni scenarij na koji računa središnja banka; smirivanje epidemiološke slike u siječnju dolaskom cjepiva protiv koronavirusa, relativno brza stabilizacija eurozone, početak putovanja do sredine godine i “puno bolja sezona”.

U tom slučaju razine BDP-a prije krize Hrvatska bi dosegnula 2022. godine. Alternativa takvom raspletu je pesimistični scenarij u kojem epidemija Covida 19 nije pod nadzorom, epidemiološke mjere u nekom obliku ostaju na snazi do kraja lipnja i produljuju oporavak – tada bi se domaće gospodarstvo vratilo na razine lanjskog BDP-a tek 2023.

“Ako bismo imali mjere u prvom kvartalu, pad BDP-a u prvom tromjesečju bio bi 6,9 posto na godišnjoj razini, što je u skladu s prognozama kretanja BDP-a oko 5 posto rasta iduće godine. Ako se mjere produlje u drugi kvartal, pad će biti i veći”, rekao je guverner.

Za razliku od ranije kada su pretezali negativni rizici zbog epidemiološke situacije u zadnjem dijelu godine, najnovije prognoze nose oznaku umjerenih rizika.

Premda će udar na ekonomiju ostati ispod dvoznamenkastih brojki koje su se “vrtile”, štete od epidemije u 2020. su razorne. Rekordni pad u drugom kvartalu (za vrijeme ‘lockdowna’) rezultirao je snažnim kasnijim oporavkom, no “V”-oporavak ostvarili su industrijska proizvodnja i građevinarstvo iako ne na pretkrizne razine.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Prilično dobro se oporavila maloprodaja, za razliku od pandemijom najpogođenijeg sektora, usluga. Sezona je (gledno potrošnjom) podbacila 50 posto, izgubljeno je 50.000 radnih mjesta što u HNB-u ocijenjuju “relativno” blagim udarom u skladu s kretanjem BDP-a.

Rast u 2021. trebale bi predvoditi osobna potrošnja i izvoz, kao najsnažniji motori oporavka. Najveća očekivanja su od izvoza usluga, za domaće prilike to znači turizam iako ne kao prije korone. Računa se na oporavak zaposlenosti od 0,7 posto, odnosno stvaranje oko novih 25.000 radnih mjesta.

S ubrzavanjem inflacije na 1% na krilima oporavka i uzlaznih cijena energenata, središnja banka nastavlja sa snažnom ekspanzivnom monetarnom politikom.

Ona je u krizi otišla korak dalje prema nekonvencionalnim potezima, stabiliziravši obvezničko tržište i tečaj domaće valute prema euru. S trenutnim viškom likvidnosti od 45 milijardi kuna u sustavu troškovi financiranja ostali su niski, a kamatne stope građanima i tvrtkama trebale bi takvima i ostati, najavio je guverner Vujčić.

Bankarski sektor udar krize amortizirao je privremenim zaustavljanjem otplata kredita. Pod moratorijem je oko 36 milijardi kuna (krajem rujna) od kojih do kraja godine istječe 44%. Za očekivati je novu rundu pregovora banaka i klijenata o odgodi servisiranja obaveza u svjetlu neizvjesnosti što bi trebao olakšati kompromis na razini Europe o novim Covid moratorijima.

“Ako šok bude takav da se 30% od tih moratorija bude klasificirano u neprihodujuće kredite, tada bi ukupna razina loših kredita porasla na 8,4 posto. Pritom bi loši krediti kućanstvima iznosili 8,3 posto, a poduzećima 23 posto”, prognozira Vujčić.

S očima uprtim prema Europskoj agenciji za lijekove, koja bi idućeg tjedna trebala dati zeleno svjetlo za cjepivo (Pfizera/BioNTecha), središnja banka nastavlja pripreme za uvođenje eura.

Nacionalni plan zamjene kune prošao je javnu raspravu i uskoro bi se trebao naći na Vladi. Zadovolji li Hrvatska iduće godine nominalne kriterije iz Maastrichta, s naglaskom na deficit proračuna ispod tri posto, i uz potvrdu Vijeća EU-a o ispunjavaju uvjeta u srpnju 2022., najraniji datum uvođenja zajedničke europske valute bio bi 1. siječanj 2023.

O eurozoni- diplomatski

Na pitanje je li taj vremenski horizont realan s obzirom na neizvjesnost kretanja pandemije i razmjera šteta za ekonomiju, posljedično i nastojanja Vlade da proračunski manjak održi ispod zacrtane granice, u HNB-u diplomacija.

Kriteriji su javni i poznati, bez političkog odlučivanja. Ako se ne ispune, proces se odgađa za narednu godinu, poručuju iz središnje banke.