Zbog navale pacijenata koji zbog pandemije u bolnicama nisu mogli napraviti pretrage, privatne poliklinike nekoliko puta u 2020. godini tražile su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da im se ugovori veći broj postupaka na uputnicu.

HZZO im je svaki put dao odbijenicu, i to uz obrazloženje da je zahtjev neopravdan baš zato što su ugovoreni kapaciteti javnih bolnica ostali neiskorišteni, odnosno slobodni. Primarno se radi o magnetskog rezonanci (MR) i PET CT snimanju, pretragama koje su najpotrebnije onkološkim bolesnicima, mnogima bez odgode.

U privatnim ustanovama koje dio usluga pružaju na teret HZZO-a, poliklinici Medikol i Specijalnoj bolnici Sveta Katarina, upozoravaju da država u pandemiji ni u drugim segmentima nije iskoristila usluge privatnih zdravstvenih ustanova, iako su se one nudile od proljeća, te samoinicijativno uskakale gdje je bilo potrebno i moguće.

Brojke HZZO-a potvrđuju da je pandemija usporila važnu dijagnostiku, ali i da javne bolnice i bez korone imaju slabije izvršenje ugovorenih postupaka od privatnika. Bolnice su lani odradile 95 posto planiranih postupaka MR, a u ovoj godini odrađeno je tek 80 posto, odnosno 110,3 tisuće postupaka umjesto ugovorenih 136,5 tisuća pretraga MR.

Mjesečno se u bolnicama obradi stotinjak pacijenata manje nego u lanjskim mjesecima, a obrađeno je i skoro 5 tisuća ležećih pacijenata manje nego lani, ili oko 12 posto manje na mjesečnoj razini. Kod PET CT-a u ovoj je godini broj pregleda u KBC Zagreb sličan kao lani (3174), ali i lani i ove godine izvršeno je oko trećine manje postupaka od ugovorenog.

U 2020. je na Rebru ugovoreno 4620 postupaka, a izvršeno je 3174. U privatnim poliklinikama u 2019. godini ugovoreno je 29.516 postupaka magnetske rezonance, a izvršeno je čak 25 posto više, no zbog različitog načina obračuna prema broju regija unutar ugovorenih 26 milijuna kuna.

Za isti novac, u ovoj godini ugovoreno je za prvih 11. mjeseci 30.208 postupaka, a izvršeno 15 posto više. Poliklinika Medikol, jedina privatna ustanova koja radi PET CT, lani je izvršila 99 posto ugovorenih pretraga, kao i u prvih 11 mjeseci ove godine.

Poliklinika Medikol sa Zavodom ima ugovoren broj usluga najvećim dijelom radiološke i nuklearne dijagnostike, na razini 40 posto iskoristivosti kapaciteta kojim poliklinika raspolaže.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ugovoren broj je puno manji od stvarnih potreba bolesnika, pa u Medikolu bilježe stalni pritisak pacijenata, tako da se i u normalnim godinama svi termini zauzmu i više mjeseci prije isteka ugovornog razdoblja, otkriva nam ravnateljica Ivanka Trstenjak Rajković.

Medikol je tijekom ove godine u više navrata od HZZO-a zatražio povećanje usluga na teret Zavoda.

HZZO nam nažalost na sve naše upite o mogućnosti povećanja ugovornog limita daje negativne odgovore uz obrazloženje da nismo jedina ugovorna zdravstvena ustanova”, ističe Trstenjak Rajković.

Medikolu se u ovoj godini povećao broj pacijenata koji su usluge sami plaćali jer ih nisu mogli obaviti u javnim zdravstvenim ustanovama, a zbog ograničenog ugovorenog broja uslugu nisu mogli pružiti na uputnicu.

Istodobno su zbog korone imali veliki broj otkaza termina. Kad je u pitanju PET/CT, imaju fiksni ugovorni broj pretraga za ukupno 7380 postupaka godišnje, zbog čega je dobar dio onkoloških pacijenata tu pretragu prisiljen platiti iz vlastitog džepa, a radi se o trošku od 10-tak tisuća kuna. Kad su u pitanju MR uređaji, ugovoreno je oko 10 tisuća postupaka godišnje.

Kako doznajemo, HZZO planira produžiti ugovorno razdoblje, odnosno ugovorne sadržaje u istom opsegu kao i u 2020. godini, te će nakon sveobuhvatne analize izvršenja u ovoj godini, te sukladno raspoloživim sredstvima planirati što dalje. U Medikolu očekuju da će za 2021. godinu broj postupaka ipak biti povećan, jer pandemija nije anulirala sve ostale bolesti.

U Medikolu smatraju da je niska razina suradnje javnog i privatnog zdravstva i dalje pitanje stigmatizacije privatnog sektora. Ravnateljica Poliklinike ističe kako u situaciji u kojoj je javni zdravstveni sustav preopterećen, ostaju neiskorišteni zavidni ljudski i materijalni resursi privatnog zdravstva.

HZZO potvrđuje da tijekom ugovornog razdoblja nije bilo izmjena ugovora s privatnicima, odnosno izmjena u opsegu posla.

Članica Uprave Specijalne bolnice Sveta Katarina Jadranka Primorac ističe kako bi suradnja s privatnim ustanovama državi mogla biti samo ušteda, a ne trošak.

“Ugovaranjem s privatnim ustanovama, država plaća samo uslugu, a mi snosimo sve ostalo, od nabavke i održavanja opreme do kadrova, hladnog pogona i svih ostalih troškova. Jasno nam je da je pandemija uz smanjenje gospodarskih aktivnosti i shodno tome punjenja državnog proračuna, izazvala gubitak prihoda i dodatne troškove u javnom zdravstvu, no dodatno ugovaranje u zadnjem tromjesečju 2020. ne bi bilo veliki financijski izdatak za HZZO, a bitno bi se pridonijelo smanjivanju listi čekanja. Putem Hrvatske udruge poslodavaca smo još u ožujku nudili suradnju Ministarstvu zdravstva za pomoć u pandemiji”, ističe Jadranka Primorac.

Bolnica Sveta Katarina s HZZO-om ima ugovoreno jako malo kapaciteta za radiološke preglede, što bi se s njihove strane moglo povećati da se rastereti javni sustav, pogotovo u budućem periodu u kojem se očekuje još veći pritisak pacijenata koji u koroni nisu radili pretrage.

“Naš cilj nije doći do toga da Zavod pokriva sve usluge, ali prostora za proširenje ima i nadam se da će se razmisliti o tome, kao i opciji da se naši ugovori ne produljuju na tek 6 mjeseci, već dulji na dulji period”, kaže Jadranka Primorac.