Većina članova Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta. usvojila je rezoluciju kojom se traži da članice EU moraju osigurati radnicima pravo na učinkovito prekidanje veze, odnosno prestanak komunikacije nakon isteka radnog vremena, te pozvala Europsku komisiju i na pripremu direktive budući da to pitanje nije izrijekom inkorporirano u pravo EU.

Za rezoluciju o ovom pitanju koje se nametnulo s povećanim brojem radnika od kuće uslijed pandemije koronavirusa, glasao je 31 član Odbora, dok ih je 6 bilo protiv, a 18 suzdržano.

U objašnjenjima za ovakvu inicijativu pozivaju se i na stavove zastupnika u Europskom parlamentu koji također ukazuju na sve izraženiju potrebu da mogućnost isključivanja s posla bude temeljno pravo, da radnicima bude dopušteno da se bez ikakvih posljedica mogu suzdržati od radnih zadataka, telefonske i komunikacije putem e-maila nakon isteka radnog vremena.

Prema podacima Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta Eurofound, od izbijanja pandemije u članicama EU više od trećine zaposlenika radi od kuće.

Činjenica je da je i prije pandemije digitalizacija otvorila sve više prostora za mobilnost i seljenje posla izvan ureda i njegovo obavljanje u bilo koje vrijeme, kao i da se kroz nacionalne regulative i kolektivne ugovore već provlači ova problematika, no tek sada se ozbiljnije otvara pitanje utvrđivanja granice između posla i privatnog života na razini cijele EU.

Kultura “uvijek uključenosti” i sve veće očekivanje da bi radnici trebali biti dostupni u bilo kojem trenutku mogu negativno utjecati na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit, tvrdi Odbor za zapošljavanje.

Jedinstven europski pravni okvir ne postoji, a prvi idući korak u ugrađivanju ove rezolucije u regulativu bit će izglasavanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u siječnju iduće godine, a nakon odobrenja zastupnika bit će upućena EK i članicama EU kako bi bila ugrađena u njihove regulative.

Hrvatska je po Eurostatovu istraživanju iz 2019. inače bila na samom začelju u EU po učestalosti rada od kuće. Prije pandemije je od doma uvijek radilo samo 1,9 posto, a ponekad pet posto zaposlenika. No, ne postoje istraživanja koliko radnika poslodavci kontaktiraju izvan radnog vremena.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na europskoj razini procjenjuje se, pak, da su u vrijeme pandemije oko 20% zaposlenika i 14% zaposlenica poslodavci kontaktirali u slobodno vrijeme, a postotak raste s visinom funkcije zaposlenika. Najviše je ‘labavo’ radno vrijeme izraženo u sektoru nekretnina i komunikacija, no obuhvaća i razna administrativna i tehnička zanimanja.