Cijene hrane snažno su porasle u studenome, približivši se najvišoj razini u šest godina, potaknute “nevjerojatnim” poskupljenjem biljnih ulja, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks, koji mjeri mjesečne promjene cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u studenome u prosjeku 105,0 bodova, što je njegova najveća vrijednost od prosinca 2014.

U usporedbi s listopadom porastao je 3,9  posto, najsnažnije od srpnja 2012. godine, napominju u agenciji UN-a.

Najsnažnije su u prošlom mjesecu poskočile cijene biljnih ulja, “nevjerojatnih” 14,5 posto u odnosu na listopad, predvođene poskupljenjem palminog ulja zbog naglog pada globalnih zaliha.

Indeks cijena žitarica porastao je znatno skromnijih 2,5 posto u odnosu na listopad, odražavajući više izvozne cijene pšenice zbog “smanjenih procjena žetve” u Argentini. Poskupio je i kukuruz, djelomično pod utjecajem sniženih prognoza uroda u SAD-u i Ukrajini.

U usporedbi s prošlogodišnjim studenim, cijene žitarica više su 20 posto.

Šećer je u prosjeku poskupio 3,3 posto u odnosu na listopad pod utjecajem strahovanja od smanjene globalne proizvodnje u novoj poljoprivrednoj sezoni, s obzirom na loše vremenske prilike koje su prigušile procjene uroda šećerne repe i trske u EU, Rusiji i na Tajlandu.

Indeks koji mjeri kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda porastao je u studenome 0,9 posto u odnosu na listopad, približivši se najvišoj razini u godinu i pol dana, poduprt poskupljenjem maslaca i sira te naglim rastom prodaje u Europi u sezoni niske proizvodnje.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Isti je postotni rast bilježio i indeks koji mjeri kretanja cijena mesa, odražavajući rast cijena govedine, ovčetine i svinjetine.

Pad zaliha žitarica

FAO je ponovo blago snizio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica, s 2,75 na 2,742 milijarde tona, iako ona i dalje pokazuje najveći obujam proizvodnje otkada je agencija počela objavljivati podatke, veći za 1,3 posto u usporedbi s prošlogodišnjim.

„Što se tiče predstojećeg razdoblja, trenutno se na sjevernoj hemisferi sije ozima pšenica za 2021. godinu i očekuje se da će veća zasijana površina u nekoliko velikih proizvođača, zbog viših cijena”, ističe FAO.

Upozorava ipak da bi rijetke padaline u prethodnom razdoblju mogle ograničiti širenje površina zasijanih pšenicom i smanjiti prinose.

Svjetsku potražnju za žitaricama u sezoni 2020/2021. procjenjuje na 2,744 milijarde tona, što bi predstavljalo povećanje za 1,9 posto u odnosu na sezonu 2019/2020.

To bi značilo da bi do kraja sezone zalihe žitarica pale na 866,4 milijuna tona, a njihova razina iskazana udjelom u potrošnji na 30,7 posto, najnižu razinu u pet godina, ali još uvijek “relativno solidnu”, napominju u FAO-u.

Obujam trgovine žitaricama u sezoni 2020/2021. trebao bi porasti 3,4 posto, na 454,6 milijuna tona, potaknut neočekivano snažnim američkim izvozom kukuruza i kontinuiranim snažnim uvozom Kine.