Prema podacima Eurostata, Hrvatska je četvrta po ukupnom udjelu učenika koji idu u strukovne srednje škole. Značajan pomak potvrđuje i Hrvatska obrtnička komora koja bilježi visoki postotak učenika koji se obrazuju po nekom od programa strukovnog obrazovanja.

Uloga HOK-a

“Pokazalo se da strukovno obrazovanje ima vrlo bitnu ulogu u stvaranju kvalificirane radne snage koja posjeduje znanja i vještine potrebne za suvremeni svijet rada, stoga podatke Eurostata smatramo važnim pokazateljem gdje bi trebalo usmjeriti kapacitete i ulaganja unutar obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Gospodarski napredak i održivost lokalnih zajednica ovisi o kvalitetnoj radnoj snazi, a upravo je strukovno obrazovanje za vezane obrte temelj iz kojeg hrvatsko obrtništvo crpi novu radnu snagu i zapošljava mlade otvarajući im mogućnosti da ostaju u Hrvatskoj”, ističe Dragutin Ranogajec, čelnik HOK-a.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školskoj godini 2020./2021. u programe obrazovanja za vezane obrte (JMO) upisano je 4142 učenika, a Ranogajec dodaje kako i dalje postoji interes za upise u zanimanja iz područja prerade metala, obrade drveta, auto struke te u različitim servisnim, instalaterskim i drugim uslužnim djelatnostima: “Učenici pokazuju i interes za upis deficitarnih zanimanja, posebno u području građevinarstva što je rezultat aktivnog angažmana HOK-a na promoviranju upisa u obrtnička zanimanja. I dionici u sustavu strukovnog obrazovanja počinju prepoznavati važnost obrazovnih programa za vezane obrte kao hrvatski model dualnog obrazovanja, što je potvrđeno i usvojenim izmjenama Zakona o obrtu početkom 2020.” Trenutno se događaju brojne promjene na području strukovnog obrazovanja što u HOK-u smatraju značajnim pozitivnim pomakom.

Pomaci, ali i opasnost

Doneseni su važni strateški dokumenti: Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije, Program razvoja strukovnog obrazovanja, Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, krenulo se u priču centara kompetentnosti… No Ranogajec upozorava da bi, ako će se u Hrvatskoj dalje deregulirati poduzetništvo do te mjere da se za obavljanje gospodarskih djelatnosti neće tražiti uvjet struke i doživljavati obrazovanje kao administrativno opterećenje a ne kao osiguranje kvalitete, strukovno obrazovanje bi moglo postati suvišno. To bi, upozorava, imalo katastrofalne posljedice za našu zemlju. “Za razliku od nas, zemlje s razvijenim gospodarstvom shvaćaju i naglašavaju važnost strukovne izobrazbe. Stoga brojni europski dokumenti koji daju smjernice razvoja strukovnog obrazovanja u zemljama članicama, naglašavaju da su u društvu znanja strukovne vještine i kompetencije jednako važne kao i akademske. Zakonsku i stratešku podlogu imamo, na nama je da uključimo pamet i surađujemo jer je jedino to garancija da će priča oko strukovnog obrazovanja, a time i gospodarskog razvoja u cjelini dobro završiti”, ističe Ranogajec.