U organizaciji Poslovnog dnevnika i suorganizaciji Hanfe, u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu i putem live streama održana je konferencija pod nazivom Zagreb – bankarsko i financijsko središte u novom normalnom, čiji je tematski fokus bila stabilnost financijskog sektora.

“U ožujku smo se probudili u novom normalnom u kojem želimo naglasiti da bankarsko tržište i tržište kapitala moraju postojati, da su ta tržišta stabilna i sigurna te da ćemo nastaviti trgovati na burzi. Poruka je da ćemo preboljeti Covid-19, da će bankarski sektor ostati siguran, a tržište kapitala aktivno”, rekao je u uvodnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Vladine mjere

Na aktualnu situaciju osvrnuo se i Zdravko Zrinušić, državni tajnik Ministarstva financija, koji je istaknuo da je početkom korona krize Hrvatska bila jedna od rijetkih država Europske unije koja je tada pokrenula određene mjere s ciljem zaštite gospodarstva i financijskog sektora.

“Stabilnost financijskog sustava je važna, od korisnika do države i kreditnog rejtinga. S velikom sigurnošću možemo reći da smo otporniji nego 2008. Sama država, u smislu Vlade u suradnji s regulatorima, izradila je niz mjera kojima smo pokušali potaknuti gospodarstvo kako se ono ne bi urušilo”, rekao je Zrinušić.

Kao važnu temu istaknuo je garancijske sheme koje je država provodila u proteklom razdoblju, no i za razdoblje koje predstoji, i to pomoću vlastitih sredstava i dijela proračuna, a u što je uključe i novac iz EU.

Makroekonomske projekcije u uvjetima pandemije iznio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je u uvodu istaknuo da su jesenske projekcije u svijetu, a tako i u Hrvatskoj, optimističnije nego tijekom proljeća, što potvrđuje i MMF za svjetsku ekonomiju.

“Prema pokazateljima pouzdanja u europodručju, brzo slijedi oporavak indeksa  potrošača i industrija, no prema zadnjim podacima za Hrvatsku, to pouzdanje usporava zbog rasta broja slučajeva. Oporavljaju se brzo industrijska proizvodnja i građevina, dok je taj oporavak sporiji kod djelatnosti poput ugostiteljstva, smještajnih kapaciteta i trgovina”, naveo je Vujčić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U 2021. godini, dodao je, očekuje se nastavak oporavka, ali ne i dostizanje lanjskog BDP-a koji, kako smatra guverner, nećemo dostići do 2022. godine.

“Iduće godine, obistine li se očekivanja da bismo mogli u prvom kvartalu imati cjepivo i lijek, to će bitno doprinijeti oporavku turizma, a trebao bi porasti i potrošački optimizam te oporavak najpogođenijih sektora”, naveo je Vujčić.

Prezentaciju o ulozi financijskog sektora u kreaciji održive sutrašnjice održao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe. Povratak dugog vala, istaknuo je, dodatno produbljuje ekonomsku neizvjesnost za 2020. u cijelom svijetu.

“Većina investitora na tržištu vidi da novo normalno nije kovanica koja će trajati godinu dana nego će to biti dulje, i zato je važno da se svi pripreme”, naglasio je Žigman. Kao najvažnije faktore održivog financiranja naveo je one okolišne i društvene te upravljačke, a financijski sektor predvodi u smanjenju carbon footprinta.

Tri važna europska cilja

“EU odgovor na koronakrizu ima trži važna cilja – zelena i digitalna ekonomija te socijalna otpornost. Oporavit ćemo se, ali će biti puno ožiljaka na poduzećima i kod nezaposlenih.

EU zakonodavni okvir o održivom financiranju ima niz uredbi i direktiva, od uredbe o referentnim vrijednostima, objave podataka o održivosti, izmjene propisa i direktive o nefinancijskom izvještavaju (NFRD)”, naveo je Žigman. NFRD je, kaže, već na snazi, u Hanfi su licencirali fond koji ulaže u održivo financiranje.

Hrvatski bankarski sustav je vjerojatno i najsnažniji u regiji s aktivom od 110% nacionalnog BDP-a, a prate ga i mirovinski fondovi, što nam svakako daje prednost i priliku da se nametnemo kao regionalno financijsko središte, kazao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka i nadodao kako se neke stvari mijenjaju na bolje, no potrebno je još puno toga učiniti.

“Kad Zagreb i Hrvatska budu željeli postati financijska središta, tu će biti presudna politička volja. Jasno je da su sada neki drugi prioriteti u društvu, ali se nadam da će za koju godinu doći i ta politička odluka. No, u državi ipak promjene idu na bolje i već je vidljivo da se mogu napraviti vrlo ambiciozni projekti”, kazao je Adrović.

Kao veliki problem vidi zastarjelu regulativu te regulatorni trošak, a koji bi se mogao smanjiti s uvođenjem eura.

Dodaje da je jedno od ključnih obilježja financijskih središta izvrsno pravosuđe uz besprijekornu zaštitu vjerovnika, a što u Hrvatskoj nije na najvišim razinama. Tu je i velika razina likvidnosti, na čemu još treba poraditi, osobito u dijelu razvitka tržišta kapitala. Dobro stojimo, smatra čelnik HUB-a, po pitanju održivosti te ICT razvijenosti.

Mitja Kumar, partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja zadužen za South CE regiju naglasio je da korona donosi niz izazova za bankarski sektor zbog ograničenja pristupa poslovnicama, straha od korištenja bankomata i svih izravnih kontakata.

Neizbježna digitalizacija

No, kaže, s druge strane je jedinstvena prilika da se puno jače krene u digitalizaciju na svim razinama, ali isto tako i da se ponovno sagleda poslovni model kako bankarski sustav danas posluje danas i kako bi zbilja trebao izgledati za 10-ak godina.

Prema Deloitteovom istraživanju bankarskog sektora u kojem se analiziralo stanje u 318 regionalnih banaka (South CE), od toga i osam hrvatskih, stanje u regiji i Hrvatskoj nije baš najbolje po pitanju digitalizacije. Banke su prosječno na 30-40 posto najboljih dostignuća u digitalizaciji.