Projekt e-Škole Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET nedavno je dobio nagradu RegioStars koju Europska komisija dodjeljuje projektima koji pokazuju izvrsnost i nove pristupe u području regionalnog razvoja, a usredotočeni su na pet područja ključnih za budućnost regionalne politike Europske unije.

Proglašen je najboljim u kategoriji “Vještine i obrazovanje za digitalnu Europu”, a CARNET je među najuspješnijim ustanovama u povlačenju novca iz fondova EU. Trenutačno kao nositelj ili partner provode 13 EU projekata ukupne vrijednosti veće od 2,7 milijardi kuna, dok ukupni CARNET-ov udio prelazi 1,4 milijarde.

Ravnatelj CARNET-a Goran Kezunović u razgovoru za Poslovni dnevnik otkrio je više o drugoj fazi projekta e-Škole, kao i da su u planu dva nova strateška projekta ukupno vrijednih više od milijardu kuna za financijsko razdoblje EU od 2021. do 2027., za što im je potrebno odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja te drugih ministarstava uključenih u procedure.

Navodite potencijalna dva nova strateška projekta. O čemu je riječ?

Unutar financijskih gabarita koji su nam dostupni svake godine iz državnog proračuna provodit ćemo aktivnosti vezane uz temeljnu djelatnost ustanove, poput povezivanja institucija u CARNET mrežu, održavanja postojećih funkcionalnosti svih digitalnih usluga, kibernetičke zaštite i pružanja podrške korisnicima. Pored toga, do kraja provedbe projekta e-Škole fokusirani smo na postizanje što boljih projektnih rezultata.

Nakon završetka njegove provedbe planiramo iskorake u dva smjera, a njihova realizacija ovisit će o osiguravanju projektnog financiranja u financijskom razdoblju EU od 2021. do 2027. Namjeravamo nastaviti s aktivnostima koje se nadovezuju na projekt e-Škole, a one uključuju nastavak razvoja postojećih i nove digitalne usluge za potrebe obrazovnoga sustava uvođenjem DevOps modela, nastavak opremanja škola suvremenom opremom poput interaktivnih ekrana u učionicama te daljnje podizanje digitalnih vještina školskih djelatnika.

Drugi smjer obuhvaća korištenje tehnologije velikih podataka (Big Data) i umjetne inteligencije (AI) za prikupljanje, obradu i naprednu analizu podataka iz obrazovnoga sustava, vodeći računa o zaštiti privatnosti korisnika. Na temelju dobivenih rezultata želimo unaprijediti nastavno-administrativne procese, osigurati robusne i održive usluge temeljene na umjetnoj inteligenciji, omogućiti pilotiranje naprednih AI modela za obradu podataka kao i personaliziranog učenja.

Projekt e-Škole provodite od 2015. Koliko se dodatno u njega ulagalo i koji su konkretni rezultati?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Od 2015. do 2018. proveli smo pilot projekt na 10 posto osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, vrijedan 306,8 milijuna kuna. Druga faza, vrijedna 1,3 milijarde kuna, obuhvaća sve škole. Započela je po završetku pilota, a trajat će do kraja 2022. godine. Dakle, ukupna vrijednost projekta e-Škole iznosi više od 1,6 milijardi kuna te njegova provedba ne bi bila moguća bez podrške Europske unije. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda osigurali smo 85 posto novca, a preostalih 15 posto financira se iz državnog proračuna. Dosad smo u drugoj fazi projekta izvršili aktivnosti približne vrijednosti 300 milijuna kuna. Objavili smo nove digitalne obrazovne sadržaje za 15 nastavnih predmeta za peti i šesti razred osnovne škole te prvi, treći i četvrti razred opće gimnazije. Poštujući sve epidemiološke mjere, naši mobilni timovi dosad su obišli 455 lokacija škola i pružili im potrebnu podršku.

Početkom sljedeće godine započinjemo s programom obrazovanja za razvoj digitalnih kompetencija. U segmentu infrastrukture, od 1500 lokacija škola, završeni su projekti za lokalne mreže na njih 78 posto, dok je na 62 posto lokacija izvedeno kabliranje. Prošle godine osigurali smo isporuku 26.350 prijenosnih računala. Tijekom ove jeseni bit će ih isporučeno još 26.755 za nastavnike, ravnatelje i stručne suradnike, a započet će i ugradnja najmodernije bežične WiFi 6 mrežne opreme. Razvoj novih i unaprjeđenje postojećih digitalnih usluga je u tijeku. Budući da se radi o jednom od zahtjevnijih elemenata, koji traži i tehnološku transformaciju CARNET infrastrukture, usluge će se uvoditi postupno tijekom cijelog trajanja projekta.

Glavni cilj druge faze je povećati razinu digitalne zrelosti svih škola u Hrvatskoj do kraja 2022. godine te time doprinijeti digitalnoj transformaciji obrazovnih i administrativnih procesa u obrazovnome sustavu.

Važno je istaknuti kako su e-Škole najbolji primjer cjelovitog projekta koji obuhvaća usluge i sadržaje te sustavnu podršku i edukaciju uz uvođenje tehnologije i infrastrukture u škole. Za škole to znači da će zaposlenici na raspolaganju imati različite e-usluge za unapređenje nastavnih i poslovnih procesa te e-sadržaje kojima obrazovni proces postaje moderniji, kao i potrebnu edukaciju i podršku za njihovo korištenje. Podloga za sve to su lokalne računalne mreže i oprema za škole. Zadovoljni smo dosadašnjim tijekom projekta, dosta toga je već u provedbi, no moram reći kako je pred nama i svim drugim dionicima u projektu velik posao. Kako bi projekt bio uspješan i njegovi rezultati dugoročno održivi, svi njegovi dionici – druge agencije, osnivači, ravnatelji, nastavnici i učenici – trebaju aktivno sudjelovati u okviru svojih uloga.

S kakvim se sve izazovima suočavate u tom procesu?

S obzirom na opseg i trajanje projekta, gotovo svakodnevno se susrećemo s različitim izazovima, od kojih ću istaknuti najznačajnije. Prvi je retroaktivna primjena novih pravila prema kojima se radi verifikacija troškova provedenih nabava na projektu.

To dovodi do situacije u kojoj se za verifikaciju koriste pravila koja su stupila na snagu nakon što je nabava već provedena sukladno tada važećim pravilima. Na kraju nam se, uz sav trud, pripremu i pridržavanje pravila, utvrđuju nepravilnosti za koje nismo mogli znati, što negativno utječe i na motivaciju tima.

Drugo, postoji raskorak između naših mogućnosti i očekivanja dijela korisnika. Naime, duljina i neizvjesnost procesa javnih nabava nam otežava planiranje i odgovaranje na potrebe korisnika.

Treći izazov koji nas prati već godinama je dinamika pronalaženja i zadržavanje stručnjaka koji su se spremni uklopiti u uvjete koje nudimo, posebno IT arhitekata, stručnjaka za računalnu sigurnost, stručnjaka za cloud development i sl.

Projekt e-Škole odigrao je značajnu ulogu tijekom lockdowna uslijed pandemije kada se nastava u potpunosti održavala na daljinu. Je li sustav spreman u bilo kojem trenutno ponovno pružiti podršku obrazovnim institucijama ako se takva situacija ponovi?

Iskustvo koje smo stekli provedbom pilot projekta omogućilo nam je da pružimo podršku svim školama i Ministarstvu znanosti i obrazovanja u uvođenju nastave na daljinu.

Kroz e-Škole sustavno radimo na razvoju digitalnih kompetencija nastavnika potrebnih za svrhovitu primjenu tehnologije u obrazovanju, kao i povećanju razine digitalne zrelosti škola. Iako je pritom naglasak na primjeni tehnologije uz redovnu nastavu u učionici, stečene digitalne kompetencije dijela nastavnika pokazale su se korisne i primjenjive u ovom novom obliku nastave. Posebno nas veseli što to potvrđuju i izjave pojedinih nastavnika koji su sudjelovali u pilot projektu e-Škole. Oni svjedoče kako su spremni i samopouzdani brzo preselili u virtualne učionice jer su im znanja, iskustva i oprema stečena u pilotu pomogla i ubrzala prijelaz na novi način poučavanja, kao i njihovim učenicima.

To je prepoznala i Europska komisija koja je istaknula Republiku Hrvatsku kao primjer zemlje u kojoj se usprkos krizi izazvanoj koronavirusom uspješno omogućio kontinuitet obrazovanja u obliku nastave na daljinu, naglašavajući kako je tome pridonio CARNET-ov projekt e-Škole. Spremni smo ponovo pružiti podršku za nastavu na daljinu na istoj ili boljoj razini kao u vrijeme izolacije, ako to bude zahtijevala epidemiološka situacija. Uzevši u obzir izazove koje sam ranije spomenuo, možemo reći da će se svakim daljnjim razvojem i unaprjeđenjem usluga poboljšati korisničko iskustvo nastave na daljinu.

Kako ocjenjujete digitalnu transformaciju u hrvatskom obrazovnom sustavu? Priprema li se učenike za poslove budućnosti?

CARNET već niz godina kroz brojne projekte radi na digitalnoj transformaciji obrazovnog sustava.

U suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, izradili smo Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj, objavljen u ožujku ove godine. Okvir je temeljni dokument koji usmjerava politike, aktivnosti i projekte u području primjene tehnologije u školama i školskom sustavu do 2030. godine te osigurava dugoročnu održivost realiziranih investicija.

Dodatno prepoznaje rad i ulogu nastavnika, ravnatelja i djelatnika agencija u složenim procesima integracije IKT-a u školski sustav. Rezultati sustavnog pristupa planiranju IKT-a u školama prvo će biti vidljivi školskim djelatnicima, učenicima i njihovim roditeljima, a dugoročno i poslodavcima. Možemo reći da će posljedica ovakvog pristupa biti društvo koje čine digitalno kompetentni građani spremni za život i rad u suvremenom okruženju. Iako postoje škole koje samostalno ili uz pomoć osnivača ulažu u tehničku opremljenost i kadrove, tek se kroz projekt e-Škole sustavno pristupa podizanju digitalne zrelosti svih škola.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je pokrenuto više projekata s ciljem povećanja kapaciteta obrazovnoga sustava, kako bi učitelji i nastavnici svojim učenicima pomogli usvojiti nove vrijednosti i kompetencije te ih na nove načine motivirali za usvajanje znanja i vještina potrebnih za uspješno sudjelovanje na modernom tržištu rada. Kroz digitalizaciju iskustva učenja, nastavnici i učenici stvaraju aktivniji i učinkovitiji obrazovni proces, pripremajući nove generacije za budućnost. Rezultate ne možemo očekivati preko noći, pogotovo kada se radi o višegodišnjim i sveobuhvatnim projektima. Važno je napomenuti da će tijekom provedbe projekta biti stvoreni osnovni preduvjeti za digitalnu transformaciju škola, ali dinamika transformacije će ovisiti o njihovoj spremnosti za promjene.