Dramatičan prekid sastanka predstavnika veledrogerija i Vlade RH u ponedjeljak još jednom je pokazao da se ne nazire rješenje problema ogromnih dugova dobavljačima lijekova, koji se produbljuje iz mjeseca u mjesec.

Ukupni dug veledrogerijama, u koji su uključena dugovanja i bolnica i ljekarni, iznosi pet milijardi kuna, od čega su dugovi bolnicama 4,3 milijarde, s tim da se mjesečno stvara novi dug koji premašuje 200 milijuna kuna. Iz veledrogerija upozoravaju da je njihov manevarski prostor sve manji, te da bi država bi uskoro mogla početi plaćati debele kamate.

Iz talijanske BFF Banking Grupe, specijalizirane financijske institucije za upravljanje i prijenos potraživanja dobavljača zdravstvenih sustava i javne uprave, tvrde da mogu pomoći prebroditi ovu situaciju.

U ekskluzivnom razgovoru za Poslovni dnevnik, potpredsjednik BFF-a za međunarodna tržišta Michele Antognoli pojašnjava kako hrvatskom sustavu zdravstva mogu osigurati novu likvidnost.

Koliko shvaćam, BFF nudi usluge za rješavanje problema duga javnog zdravstva u Hrvatskoj. Ovo je veliki problem u Hrvatskoj, pa je svako potencijalno rješenje zanimljivo našem čitateljstvu. Možete li nam reći nešto više o samoj kompaniji?

Grupacija BFF je vodeća specijalizirana banka u Europi za upravljanje potraživanjima dobavljača nacionalnih zdravstvenih sustava, ali i javnog sektora općenito. Dugovi u zdravstvu su složeno pitanje, posebno danas s pandemijom COVID-19 i svim problemima s kojima se suočavaju vlade i zdravstveni sustavi u nizu zemalja. U tom kontekstu naša je uloga da podržavamo dobavljače javnih subjekata i omogućimo veću likvidnosti cjelokupnog sustava i poboljšanje financijskih pokazatelja pojedinih kompanija.

Ponudu financijskih proizvoda prilagođavamo od zemlje do zemlje, ali u ovom trenutku ustanovili smo da bi hrvatsko tržište moglo trebati specijalizirani bezregresni faktoring, što je i inače naš vodeći proizvod. S tim proizvodom surađujemo s nizom dobavljača javnog sektora diljem Europe. Najveća potražnja je s onima koji posluju sa zdravstvom, ali među našim partnerima su i dobavljači gradova, općina i regionalnih vlasti.

Od kada ste na hrvatskom tržištu, što vas je dovelo ovdje?

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Naša poslovna strategija uključuje širenja na nova tržišta pa kontinuirano pratimo i procjenjujemo nove poslovne prilike. S prvim aktivnostima u Hrvatskoj smo zapravo započeli još u 2018., funkcionirajući po principu slobode pružanja usluga unutar EU, prvenstveno jer su nas stalni klijenti s kojima surađujemo u drugim europskim zemljama zamolili za podršku njihovom poslovanju ovdje.

BFF je prisutan i u drugim europskim zemljama. Kakva je situacija s dugovima u zdravstvu u Italiji, Španjolskoj ili Poljskoj? Je li Hrvatska rekorder u EU, s dugovima starijim od tri godine?

Svaka država ima svoje posebnosti, ali se ispod brojnih problema može se podvući zajednički nazivnik. Hrvatska nije jedina država koja ima dugove u zdravstvu i neplaćene, a dospjele obveze prema dobavljačima.

Dug i sustav financiranja u zdravstvu ključna su tema u cijeloj Europi, budući da se izdaci za zdravstvo u svijetu povećavaju, što je generirano trendom starenja stanovništva i trenutnom pandemijom. Primjerice, mi svake godine objavljujemo ‘Izvještaj o stanju zdravstva“ koji analizira modele financiranja te kvalitetu sustava za pacijente u europskim zemljama u kojima poslujemo. Prošle je godine istraživanje tako pokazalo da Italija ima najveći dug u zdravstvu po glavi stanovnika među analiziranim državama, a slijede Hrvatska i Portugal.

S druge strane, Češka, Poljska pa i Grčka imaju niže dugove po glavi stanovnika. No, postoje i značajne razlike i između razine usluga i složenih medicinskih terapija koje se plaćaju kroz nacionalni zdravstveni sustav. Istraživanje je pokazalo da u tome hrvatski sustav ima svojih prednosti.

Do kraja godine objavit ćemo studiju za 2020., s novim podacima i više parametara za Hrvatsku pa ćemo vidjeti što brojke pokazuju o razvoju situacije.

Tko su vam potencijalni klijenti u RH, jeli već bilo kontakata?

S obzirom na okolnosti, najveća potražnja za našim uslugama dolazi od širokog spektra dobavljača zdravstvenog sustava. Međutim, u Hrvatskoj nismo usredotočeni samo na njih. Razvijamo kontakte te podržavamo i dobavljače drugih tijela javne uprave, uključujući i one koji surađuju s lokalnom i regionalnom samoupravom.

Koja je vaša konkurentska prednost u odnosu na druge banke i faktoring tvrtke u Hrvatskoj? Faktoring se kod nas nije sustavno koristio kao rješenje za suočavanje s problemima likvidnosti.

Mi smo specijalizirana institucija i naša ponuda, za razliku od one ‘klasičnih’ ili općih banaka, je financijsko rješenje u potpunosti prilagođeno potrebama kupaca. Podržavamo naše međunarodne partnere istovremeno na više tržišta na kojima posluju, primjerice i kroz lokalne distributere, čime im značajno poboljšavamo bilance jer omogućavamo potpunu dekonsolidaciju njihove komercijalne izloženosti prema javnim tijelima.

I u drugim zemljama kojima poslujemo su se neki dobavljači ranije oslanjali na klasične bankarske zajmove ili bi pak vlasnici kompanija vlastitim sredstvima pokušavali kompenzirati duge rokove plaćanja ključnih kupaca. No, to je dovodilo do iscrpljivanja, visoke razine zaduženosti tvrtki i potencijalne nemogućnosti stjecanja novih zajmova, posebno u izvanrednim situacijama koje ne možete predvidjeti – poput ove pandemijske. Važno je naglasiti da naša rješenja klijentu osiguravaju financiranje i čišću bilancu u kojoj nema tereta.

Zašto tvrdite da je faktoring bolji od ostalih načina financiranja? Naši izvori u Hrvatskoj kažu da će se samo očajnici, koji su ‘pred zidom’, odlučiti zaposliti faktoring tvrtku i izgubiti značajan dio kolača? Jesu li, prema vašem istraživanju tržišta, hrvatski dobavljači zdravstvenih usluga pred zidom?

Različite tvrtke koriste faktoring za postizanje različitih ciljeva – koriste ga jednako najveći međunarodni proizvođači lijekova i medicinske opreme, do manjih tvrtki kojima je potrebna likvidnost za financiranje redovnih, svakodnevnih aktivnosti.

Faktoring u Hrvatskoj ima lošu reputaciju jer je bio vrlo skup i nije se pravilno plasirao, ali zapravo je riječ o financijskom instrumentu koji se koristi i ima važnu ulogu u planiranju poslovanja svugdje u Europi.

Ne opterećuje bilancu kreditima i ne traži izdavanje brojnih kolaterala te otvara kreditni potencijal koji je potreban, ponajviše, za nove investicije. Važno je napomenuti, u kontekstu onoga što se ranije događalo u Hrvatskoj, da ovdje govorimo o bezregresnom faktoringu koji je naš glavni proizvod.

U odnosu na klasični bankarski kredit, u ovom slučaju kompanija faktoringom koristi vlastitu imovinu, što potraživanje prema kupcima u stvari jest, za generiranje likvidnosti, micanje potraživanja iz bilanci i smanjivanje koeficijenta naplate.

Ako uspijete otkupiti dugove od veletrgovaca i pronađete klijente u Hrvatskoj, kako planirate naplaćivati u bolnicama? Što možete učiniti, a vjerovnici ne?

Imamo iskusan tim koji je u stalnom kontaktu s bolnicima, vodeći ih kroz različite korak u postupku naplate. Nakon što otkupimo potraživanje, kupcu pružamo mogućnost definiranja otplate u određenom vremenu i s fiksnim ratama. Želim naglasiti kako je naš ključni cilj zaštiti i maksimalno poštivati poslovno partnerstvo kojeg naš klijent ima sa svojim kupcem.

Dakle, i s dužnikom se trudimo razvijati odnos kao s klijentom, u smislu pažnje, podrške i suradnje.

Možete li uslugu ponuditi i javnim bolnicama u Hrvatskoj? Ako da, kako izgleda takva vrsta usluge?

U drugim zemljama u kojima smo prisutni, primjerice Poljskoj, nudimo i usluge izravno javnim bolnicama, primjerice kroz osiguravanje obrtnog kapitala i financiranjem ulaganja u opremu ili druge investicije.

U Hrvatskoj možemo pomoći bolnicama na drugi način – kupnjom potraživanja od njihovih dobavljača, unošenjem nove likvidnosti neophodne sustavu, a zatim zajedničkim dogovorom o dugoročnim, ali redovitim ratama za povrat duga.