Iako Trumpova administracija prijeti „odvajanjem“ američkog i kineskog gospodarstva i razmatra načine kako kineskim kompanijama ograničiti pristup burzama u SAD-u, statistika pokazuje kako su u vrijeme mandata aktualnog predsjednika kompanije iz Kine ubrzano crpile američki kapital.

Prema podacima tvrtke Dealogic koje prenosi Financial Times, u četiri godine, otkako je Donald Trump predsjednik SAD-a, na Njujorškoj burzi i Nasdaqu dionice su uvrstile 102 kineske kompanije. Pri tome su prikupile 25,5 milijardi dolara.

Kao u dva Obamina mandata

Taj je broj praktički podjednak rezultatu u vrijeme dva mandata Baracka Obame. Naime, u tih osam godina 105 tvrtki iz Kine organiziralo je u Americi početnu ponudu dionica (IPO), a došle su do 41 milijarde dolara. Visoki iznos prije svega je posljedica rekordnog IPO-a Alibabe iz 2014. vrijednog čak 25 milijardi dolara.

Podsjetimo, američke vlasti prijete da će s Wall Streeta izvrstiti dionice svih kineskih kompanija koje tamošnjim regulatorima ne dopuste potpunu provjeru svojih financijskih izvješća.

No, kineske vlasti za davanje takvog pristupa stranom regulatoru ne žele ni čuti. Američki zahtjev dobio je uporište u ovogodišnjem skandalu lanca kafića Luckin Coffee, “kineskom Starbucksu”, kako su mu tepali. Ta je kompanija “odletjela” s Nasdaqa nakon što je priznala da je u financijskim izvješćima lažno prikazivala prodajne prihode, uvećavajući ih za stotine milijuna dolara.

Unatoč američko-kineskim ekonomskim i političkim tenzijama koje dobivaju i svoje burzovno obličje, u posljednjih godinu dana broj kineskih kompanija izlistanih u SAD-u porastao je za više od četvrtine, na gotovo 220 tvrtki.

Pri tome je ukupna tržišna kapitalizacija kineskih dionica na Wall Streetu gotovo udvostručena u tom razdoblju, na 2,2 bilijuna dolara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Razlozi se mogu potražiti i općenitim značajkama američkog dioničkog tržišta, a to je visoka likvidnost te bolja “pokrivenost” analizama stručnjaka, što je posebno važno za tehnološke kompanije.

“Tržišna izvedba i činjenica da su vrednovanja pozitivna za sektore koji su trenutno uvršteni, prirodno će voditi kineske kompanije u SAD jer će tamo dobiti bolje trgovinske volumene i bolju cijenu”, ističe za FT Jason Elder, partner u odvjetničkoj tvrtki Mayer Brown.

Prosjek 250 milijuna dolara

U Trumpovo vrijeme kineske kompanije ne samo da češće odlaze na američke burze, već i dobivaju više kapitala. U posljednje četiri godine prosječan iznos prikupljenog kapitala u “kineskom IPO-u” kretao se oko 250 milijuna dolara.

U Obaminim mandatima prosjek je iznosio 154 milijuna dolara, ako se isključi Alibabin IPO. Jason Elder povećanje prosječnog iznosa objašnjava razvojem azijskih fondova rizičnog kapitala posljednjih godina.

To konkretno znači da kineske kompanije sada na burzu izlaze kasnije, kada su već etablirane u svojoj branši, pa mogu tražiti više kapitala. Hoće li broj kineskih kompanija s dionicama na američkim burzama nastaviti ubrzano rasti, ovisi o ishodu izbora 3. studenog, ocjenjuju analitičari.

Bruce Pang, direktor makroekonomskih istraživanja u investicijskoj banci China Renaissance, smatra da će još kineskih tvrtki biti delistirano ako Trump osvoji drugi mandat. S druge strane, Bidenova pobjeda donijela bi slabljenje pritiska.

“Kineske vlasti bile bi voljnije surađivati s američkim regulatorima ako Biden pobijedi”, smatra Pang. No, dio velikih kompanija, poput Alibabe, JD-coma i NetEasea ne želi čekati proglašenje pobjednika. Već su organizirale dualno uvrštenje u Hong Kongu. Međutim, Hong Kong ne može parirati Wall Streetu.

To prije svega vrijedi za kineske startupe s kapitalizacijom iznad milijardu dolara koji su izdali i povlaštene dionice s dodatnim glasačkim pravima. Takve se dionice još ne mogu uvrstiti u Hong Kongu.

“Ako Hongkonška burza ne revidira te restrikcije, svi ti ‘jednorozi’ morat će odlučiti, radije Wall Street nego Hong Kong”, ocjenjuje Pang.