Srpski sudovi zagušeni su tužbama protiv banaka kojima klijenti koji su podigli kredite traže da im banke vrate naknade naplaćene na ime troškova obrade kreditnog zahtjeva. Usto, klijenti banke tuže i po drugim osnovama, kao za visinu kamate i slično, piše Politika.

Broj tužbi ne čudi s obzirom na to da je cijela Srbija oblijepljena plakatima kojima se građani i tvrtke pozivaju da tuže banke. Na sudovima su deseci tisuća tužbi, i ima slučajeva da sudovi donose rješenja protiv banaka. Neki klijenti su već i naplatili tužbeni zahtjev od banaka, tj. one su im isplatile iznos naknade za obradu kreditnog zahtjeva. U pravnim krugovima može se čuti da su se neke banke i nakon prvostupanjske presude osnovnog suda odlučile na isplatu, ne čekajući ishod žalbe koju su uložile drugostupanjskom sudu, odnosno pravovaljanost presude. Riječ je, naime, o manjim iznosima, tako da im se nije isplatilo čekati pravovaljanost kojom bi možda izgubili spor, nakon čega bi uslijedilo prisilno izvršenje presude. A to znači troškove izvršitelja koje bi morali platiti.

Banke moraju objasniti troškove

Banke su naknadu za obradu kredita naplaćivale u postocima, dva, tri, četiri posto, pa i više, te je taj trošak i različit ovisno o visini podignutog kredita. O tome ovisi i to hoće li će sudovi na kredit gledati kao spor manje ili veće vrijednosti i koji će sud u drugom stupnju biti nadležan.

Neke banke su se žalile drugostupanjskom sudu, a ima i onih koji traže i postupak revizije pred Kasacijskim sudom zbog izgubljenog spora. Broj tužbi je povećan nakon što je Vrhovni kasacijski sud u svibnju 2018. godine priopćio pravni stav da banke imaju pravo na naknadu troškova i bankarskih usluga pod uvjetom da je ponuda banke sadržavala jasne i nedvosmislene podatke o troškovima kredita. Tada ta ugovorna odredba nije ništava.

Sudovi su u presudama protiv banaka zaključili da one nisu imale realne troškove i da je naplata naknade njihova zarada, to jest dobit. Drugim riječima, banke moraju obrazložiti da su imale troškove obrade kreditnog zahtjeva ili puštanja kredita i da su to klijentu jasno predočile.

U Udruženju banka Srbije (UBS) i Narodnoj banci ponavljaju da banke imaju pravo na naplatu naknada. U UBS-u kažu da naknade za troškove obrade kredita predstavljaju zakonski utemeljenu obvezu. Banke oko toga nemaju nikakve dvojbe i više pravnih izvora potvrđuje ispravnost takvog stava. “Na primjer, u studenome 2019. godine Europski sud pravde presudio je da banke u Mađarskoj imaju pravo na naplatu naknade ako su one dio efektivne kamatne stope. U tom slučaju, zaključio je sud, nisu dužne detaljno definirati usluge koje su pružene klijentu za tu naknadu. To je upravo slučaj i u Srbiji, tako da se isti zaključak može primijeniti i na srpski bankarski sektor”, navodi UBS. U prilog stavu banaka govori i odluka Narodne banke o jedinstvenom načinu obračuna kamata, donesena još 2006. godine, kao i Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga iz 2011. godine. Važno je istaknuti da su klijenti prije potpisivanja ugovora bili upoznati s naknadama za bankarske troškove. Prije potpisa, klijentu su predočeni ponuda, prijedlog ugovora i plan otplate, i u svakom od ova tri dokumenta navedeni su troškovi koji su predmet ugovora. “Mora se primijetiti da je kada je riječ o naknadama Srbija izolirani otok”, tvrde u UBS-u. Samo u Srbiji je došlo do značajnog broja tužbi protiv banaka, a toga nema u Europi, odnosno u susjednim zemljama, dodaju.

“Duboko smo uvjereni da takvi postupci nisu u interesu klijenata. Oni troše puno vremena i novca, s dobitkom koji je neizvjestan, a često i simboličan. U dosadašnjim slučajevima vidjeli smo da, ako sud dodijeli jedan dinar klijentu, 24 dinara dobije netko drugi.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Prve tužbe početkom 2017. godine

Vjerovatno zbog toga postoje čak i reklame onih koji nude podršku u tim sporovima, čemu pribjegavaju čak i pojedini odvjetnici iako im to zakonom nije dopušteno. Zanimljivo je i da su se prve tužbe zbog naknada pojavile početkom 2017. godine, iako se naknade troškova naplaćuju otkad postoji bankarstvo na ovim prostorima. Pitanje je što je izazvalo takvu reakciju. Naknada za bankarske troškove postoji i u međunarodnim odnosima. Kad se država zadužuje kod međunarodnih institucija, plaća se i naknada za troškove. Dakle, naknada nije nikakav domaći specijalitet, već uobičajena stvar u bankarskim poslovima. Može se reći da su zapravo tužbe zbog naknada specifičnost našeg podneblja”, navode iz UBS-a.