Udruga mobbing tijekom karantene koja je proglašena uslijed pandemije COVID-19 započela je s pružanjem online savjetovanja iz područja radnog prava kao i psihoterapijskog
savjetovališta za zaštitu mentalnog zdravlja vulnerabilnih skupina.

Savjetnicima Udruge mobbing svakodnevno pristižu pitanja u kojima je naglašena potreba za podrškom uslijed izloženosti mobbingu na radnom mjestu, kao i drugih problema povezanih s aktualnom situacijom; izvanrednom gubitku posla, stigmatizaciji nakon saznanja da je osoba preboljela COVID-19, povećanog opsega posla, izoliranog rada (gdje se radi od kuće ili je rad organiziran u smjenama kako ne bi došlo do kontakata među radnicima), nejasnih pravila rada od kuće (pravila o radnom vremenu, pravu na „isključenost“ i sl.), te neizvjesnost za budućnost (strah za posao, zdravlje).

Pandemija COVID-19 uz potres koji grad Zagreb nije doživio u posljednjih 140 godina ostavlja traga po mentalno zdravlje svakog pojedinca.

Mentalno zdravlje definira se kao stanje u kojemu osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno te pridonositi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja te bez mentalnog zdravlja nema niti općeg zdravlja. Strah kao obilježje ove pandemije, uz zabrinutost i  doživljaj stresa, normalni su odgovori na novonastalu situaciju, uz konstantnu suočenost s neizvjesnosti od „novog nepoznatog“.

Trenutačno smo izloženi „novom normalnom“ gdje se opravdano pitamo što nas čeka u daljnjoj budućnosti? Osim straha od zaraze, pandemija COVID-19 ima puno šire implikacije što predstavlja poseban izazov za mentalno zdravlje različitih dobnih skupina. Zaposlenici u svim granama gospodarstva i javnih službi u povećanom su riziku od zaraze virusom.

Nažalost pandemija je narušila sve aspekte naših života: osobnog, obiteljskog, društvenog i poslovnog. Puno je natpisa u medijima, ali i u stručnoj literaturi, koji predviđaju pandemiju mentalnih poremećaja po završetku pandemije COVID-19. Čimbenik rizika za nastanak mentalnih poremećaja u početku novonastale situacije bila je karantena, dok su danas to socijalno distanciranje, strah od zaraze, liječenje oboljelih, stres na poslu, neizvjesna budućnost, briga za dobrobit obitelji i egzistenciju. Socijalna distanca, rad od kuće, online nastava, promjena dnevne rutine stavljaju svakodnevno na ispit naše osobne resurse i sposobnosti prilagodbe u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Posljedice na ekonomskom, društvenom, obiteljskom i obrazovnom planu iz dana u dan sve su veće.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od 134 anketirane države stručnu pomoć, na razini vulnerabilnih skupina čije je mentalno zdravlje ugroženo, trenutačno dobiva 7% anketiranih zemalja, dok se u čak 93% anketiranih zemalja javljaju različiti problemi koji onemogućavaju redovan rad psihijatrijskih službi i centara za mentalnu skrb.

Anticipacija ugroze i dalje postoji, poglavito dolaskom sezonskih virusa koji se pojačano manifestiraju u jesenskim i zimskim mjesecima, pri čemu suočavanje s opasnošću od zaraze i
prateće promjene načina života i funkcioniranja, u pozadini dovode do galopirajućeg porasta mentalnih poteškoća u pučanstvu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prema recentnim istraživanjima pandemija COVID-19 za posljedicu može imati različite mentalne poremećaje. Osim depresije i ovisničkih ponašanja, nerijetko se javljaju i anksiozni poremećaji, strah od smrti, panični poremećaj, fobije, te somatoformni poremećaji i somatski simptomi kao glavobolja, umor, bolovi u trbuhu i kratak dah.

Valja uzeti u obzir i čimbenike rizika kao što su ekonomska, društvena i politička zbivanja na globalnoj razini, koji mogu dodatno pogoršati već narušeno mentalno stanje pučanstva.

Nadalje, velika količina nekontroliranih vijesti koje se šire medijima povećavaju rizik širenja lažnih vijesti brže od samog virusa (infodemija), što uzrokuje anksioznost, zabrinutost i neizvjesnosti koje sve doprinose negativnim ishodima, poput stigmatizacije i diskriminacije osoba koje su bile oboljele ili koje su bile u kontaktu s oboljelom osobom.

Vulnerabilnost, odnosno ranjivost pojedinaca zasigurno povećava rizik po mentalno zdravlje.

Kada ova ranjivost više nije karakteristika samo na pojedinačnoj razini kao što je slučaj s pojavom COVIDA-19, već su osjetljive cijele populacijske grupe, pojedinci se u takvim grupama mogu osjećati još ranjivijima.

Aktivna participacija Udruge mobbing kroz projektne aktivnosti programa

„Unaprjeđenje mentalnog zdravlja vulnerabilnih skupina“ kojeg u partnerskom odnosu provodi sa Službom za medicinu rada HZJZ-a, orijentirana je kroz dva pristupa zaštiti
mentalnog zdravlja: reaktivni, u slučaju kada se teškoće već manifestiraju i kada je potreban individualni pristup, te proaktivni, usmjeren prevenciji teškoća i očuvanju mentalnog zdravlja, što je trenutačno jedan od prioriteta u sklopu projektnih aktivnosti.

Razumijevanje problema mentalnog zdravlja, poznavanje mehanizama za zaštitu mentalnog zdravlja među poslodavcima te edukacija o ovoj temi u radnoj okolini, ključne su stavke za unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu i u svim aspektima života.

Više o programu možete saznati na web stranici https://umzvs.com.hr/.