U turističkoj 2019. godini, brojem gostiju i prihodom najboljoj do ove korona-godine, Hrvatska je imala porast potrošnje po turistu, veći broj gostiju s većim primanjima koji su više trošili na ugostiteljske usluge, ali ne i na druge sadržaje, te veću potrošnju na kontinentu nego na Jadranu. Hrvatska je ostala i dalje primarno odmorišna destinacija s malim udjelom poslovnih gostiju, destinacija obitelji i parova u srednjim godinama koji su u najvećoj mjeri došli zbog sunca i mora, te lijepe prirode na kontinentu.

Uz iznimku Dubrovnika, i dalje u najvećoj mjeri imamo goste “ponavljače”, uz mali udjel novih. Polovica gostiju informacije je dobila preko društvenih mreža, tradicionalni mediji imaju vrlo slab značaj za turiste, a jaču namjeru preporuke za putovanje u Hrvatsku imaju gosti kontinenta od onih koji su posjetili Jadran. U korona godini pak, na bar nekoliko vrijeme izgubili smo goste koji najviše troše, goste s dalekih tržišta Azije i Amerike.

“Kako bi se dobila jasnija slika o potrebama i navikama hrvatskog turista Ministarstvo turizma i sporta 2019. izradilo je istraživanje TOMAS. Iako nije obuhvaćeno vrijeme pandemije, istraživanje ukazuje na trendove i daje smjernice. Upravo ove godine vidjeli smo kako su domaći turisti imali važnu ulogu. Hrvatski turist u prvom redu cijeni prirodne ljepote, osobnu sigurnost, atmosferu i ugođaj te gostoljubivost lokalnog stanovništva. Dodatnim poticanjem kvalitete u ponudi, spajanjem zelene i plave Hrvatske, gastro-turizma i aktivnog odmora, u pandemiji opterećenoj godini, krećemo s akcijom namijenjenom domaćem turistu – “Tjedan odmora vrijedan”. Ponuda je to u pola cijene – od ulaznica u nacionalne parkove, muzeje, preko prijevoza do smještaja”, podsjeća ministrica turizma Nikolina Brnjac.

Poslovni dnevnik prvi iznosi detalje istraživanje stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj čije spoznaje, iako se u trenutnim okolnostima pandemije čine nevažnima, mogu biti korisne za sve donositelje odluka u turizmu, od stratega do marketingaša u javnom i privatnom sektoru. Korona je djelomično osujetila i provedbu prvog ovakvog istraživanja, koje je trebalo trajati od svibnja 2019. do svibnja 2020., a okončano je dva mjeseca ranije.

Istraživanje putem osobnih intervjua među gostima provedeno je na uzorku od 13.582 ispitanika u hotelima, hostelima, kampovima i obiteljskom smještaju, u 143 mjesta, među domaćim gostima i gostima s 24 emitivna tržišta.

Tomas 2019 pokazao je tako da je prosječna starost hrvatskog turista 43 godine, 43 posto gostiju je fakultetski obrazovano, a 48 posto gostiju ima mjesečna primanja na razini kućanstva viša od 3.000 eura. More (81%) i priroda (56%) su najvažniji motivi dolaska u Jadransku Hrvatsku, slijede city break (24%), touring (21%) i sport i rekreacija (15%), dok na kontinent gosti dolaze primarno zbog prirode (32%), touringa (26%), city breaka (26%), sporta i rekreacije (24%), te zbog posla (22%).

U prosjek kontinenta ulazi i Zagreb, koji ima najvišu stopu poslovnih putovanja, najviše hotela i gostiju koji stižu zrakoplovom. Na dnu ljestvice interesa hrvatskih gostiju i dalje su kultura i umjetnost i gastronomija, a svega 4 posto svih gostiju dolazi zbog posla.

Slavoniju i dalje najviše posjećuju obitelji rezidenata. Hrvatski turisti u prosjeku ostaju 7,3 noći, na kontinentu svega 2,9 noći. U kontinentalnoj Hrvatskoj glavne aktivnosti su odlazak u restorane, razgledavanje gradova, posjeti nacionalnim parkovima, povijesnim građevinama, muzejima i galerijama. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji iznosi 98 eura po osobi i noćenju iznosi, 115 eura u kontinentalnoj i 97 eura u jadranskoj Hrvatskoj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Istraživanje je pokazalo da su prosječni dnevni izdaci turista na Jadranu tijekom ljetnih mjeseci 2019. godine porasli za 18 posto u odnosu na 2017. godinu, kad je napravljen zadnji Tomas ljeto. Pritom su za čak 28 posto porasli izdaci za usluge ugostiteljstva, odnosno usluge smještaja te hrane i pića, dok su izdaci za ostale destinacijske usluge smanjeni za 2 posto.

S obzirom na vrstu smještaja, rast prosječnih izdataka u hotelima iznosi 11 posto, u kampovima 19 posto te u obiteljskom smještaju 17 posto.

U ukupnoj potrošnji, 54 posto novca gosti potroše na smještaj, 17 posto na hranu i piće izvan smještajnog objekta. Gosti s prosječno najvišim primanjima dolaze iz Republike Koreje, a zatim iz Švicarske, skandinavskih zemalja, Nizozemske i SAD-a. One dubljeg džepa više zanimaju ruralna područja te razgledavanje. Uz goste iz Japana koji dnevno u Hrvatskoj troše 206 eura, natprosječno troše i gosti iz SAD-a (174 eura), Republike Koreje (157 eura), Kine (150 eura) i ostalih azijskih zemalja (155 eura) te Velike Britanije (143 eura).

Kontinentalni turizam, osim što privlači goste dubljeg džepa nego Jadran, ima i veći udjel gostiju koji Hrvatsku otkrivaju po prvi put – udio lojalnih gostiju značajno je veći u Jadranskoj (52 posto) u odnosu na Kontinentalnu (33 posto). Najveći udio ponovljenih posjeta tijekom zadnjih pet godina imaju Istarska i Primorsko-goranska županija te Zagreb, Slavonija i Sjeverna Hrvatska. Lojalniji od prosjeka su gosti kampova, među njima je 74 posto onih koji su u Hrvatskoj bili već tri ili više puta. Gosti kampova su izrazito vjerni i destinaciji, njih 52 posto je tri ili više puta boravilo u destinaciji u kojoj su anketirani.

Razlike između Jadrana i kontinenta su i u načinu rezervacije – gosti kontinentalne Hrvatske češće smještaj rezerviraju izravno sa smještajnim objektom, to čini čak polovica gostiju, te nešto više od polovice rezervira do najviše mjesec dana unaprijed, za razliku od 24 posto, te više od četvrtine gostiju u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj rezervira u zadnji tren, manje od tjedan dana prije dolaska.

Među anketiranim gostima svega 8,3 posto došlo ih je putem paket aranžmana, a čak i Kinezi u 65 posto slučajeva dolaze individualno.

Najveći izvor informacija gostima je internet, polovica pritom koristi društveren mreže, a sajmovi, televizija i novine čine neznatan udio u informiranju turista. Lika ima najveći udjel gostiju koji se informiraju online, a web stranice Turističke zajednice Grada više od svih ostalih TZ-ova prepoznate su kao izvor informacija.