Mjere pomoći građanima i poduzećima u vidu moratorija na kredite krenule su u ožujku, u fazi totalnog zatvaranja ekonomije, a odobravane su većinom na tri do šest mjeseci, tako da otprilike u rujnu istječe ovaj period počeka za većinu tih kredita. Pitanje je što će biti sada, koliko je korisnika kredita uspjelo prebroditi ovo razdoblje, te će normalno nastaviti plaćati kredit tamo gdje su stali, a koliko će ih bespovratno otići u zonu nenaplativog. To je Novi list pitao banke, koje zasad ne govore u konkretnim brojkama, osim da sve prate i da se moratorij još može ugovoriti.

Većini istječe na jesen

Što očekuje kreditno zadužene nakon isteka moratorija, iz najveće banke potvrdili dobru vijest

No, koliko će toga ostati stabilno, a koliko će kredita morati otpisati, još se ne izjašnjavaju. Sve to prijeti novim blokadama za dužnike, tvrtke i građane koje je kriza pogodila, ali i neželjenim scenarijem da banke te loše plasmane, kao što su i do sada radile, prodaju dalje agencijama za naplatu potraživanja. S druge strane, iako kamate nikad nisu bile niže, novi krediti sve se teže dobivaju: banke su postrožile procedure odobravanja, da si valjda, uz ove postojeće poluproblematične partije, ne navuku i nove. Ponovno je profunkcionirao i HROK, popularno nazivan »crna lista dužnika« (iako to nije isto), pa i to sve više koči nove plasmane.

Unatoč smanjivanju kamata

Banke imaju sve oštrije kriterije: Građani će do kredita dolaziti dosta teže nego dosad

Što se dakle loših, nenaplativih kredita tiče, oni su u ožujku bili na relativno niskih 5,4 posto, oko koje se bankarski sektor i sada formalno kreće, ali samo zato što je HNB svojom prilagođenom, ali i s Unijom usklađenom regulativom, bankama omogućio da ove »privremeno loše plasmane« tako i tretiraju, odnosno – ne moraju ih knjižiti kao problematične. U suprotnom, već bi otkad skočio njihov iznos.

U HNB-u kažu da se time »eventualno priznavanje gubitaka po plasmanima poduzećima čije će poslovanje trajno biti narušeno pandemijom odgađa do trenutka kada će se moći procijeniti s više pouzdanja.« Prema zadnjim podacima HNB-a, samo do 10. lipnja ukupan broj podnesenih zahtjeva za izmjenu uvjeta plaćanja kredita iznosio je 80.565, s ukupnim iznosom od 41,8 milijardi kuna, od čega je, kažu, odobreno 75,7 posto zahtjeva i 65,6 posto s obzirom na iznos. Po broju zahtjeva prednjače kućanstava, a po iznosima poduzeća. To znači da je barem 60-ak tisuća kreditnih partija građana i poduzeća, s ukupnim iznosom dugovanja od gotovo 27 milijardi kuna, kod banaka trenutno u nekom obliku »posebnog statusa« uslijed korona-krize, a gotovo sve se ustvari odnosi na moratorije i odgode plaćanja. U međuvremenu su vjerojatno neki klijenti dodatno podnijeli zahtjev, ili tek planiraju, a neki su možda i prekinuli moratorij.

U Erste banci priznaju da se, imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem razdoblju može očekivati nastavak blagog rasta nenaplativih (NPL) plasmana, pri čemu je, kažu, važno naglasiti da to neće imati značajniji utjecaj na redovno poslovanje banke koje je u potpunosti stabilno. Između ostalog, navode kako do 30. rujna odgodu otplate kredita kod njih mogu zatražiti i oni klijenti koji to ranije nisu zatražili, pri čemu odgoda otplate može trajati najdulje do 31. prosinca, dok je za klijente koji ostvaruju primanja po osnovi bavljenja turizmom krajnji rok do 30. lipnja 2021.

U Privrednoj banci Zagreb kažu da pomno prate razvoj događanja vezano uz pandemiju, promjene u kreditnom portfelju i potrebe klijenata, te će sukladno tome adekvatno reagirati. Naglašavaju da se klijenti s mogućim budućim poteškoćama u otplati, zbog neredovitosti ili smanjenja primanja, trebaju javiti u banku radi dogovora oko daljnjeg reguliranja svojih financijskih obveza. Podsjećaju i da se zahtjev za moratorij može podnijeti do 20. rujna 2020.