Moji prijatelji zovu me glupim i ružnim i stalno mi šalju pogrdne poruke-, “Rekao mi je da neće nikom pokazati moje intimne fotografije i vjerovala sam mu jer ga volim. Fotka je došla do ostalih u razredu i osjećam se užasno”.

Ovo su tek dva primjera od gotovo njih 1000 na prvoj digitalnoj platformi u Hrvatskoj za borbu protiv cyberbullyinga – Utočište hrabrih online (UHO) – koje je u sklopu projekta (O)siguran online prošle godine pokrenulo Wiener osiguranje.

Do danas su u rubrici Zona savjeta na web stranici uho.osiguranonline.hr zaprimili više od 950 apela djece i mladih od 11 do 22 godine, koji upite putem platforme šalju omiljenim influencerima i youtuberima te stručnjacima iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) i Hrabrog telefona.

Upiti neprestano pristižu

Elektroničko nasilje uključuje cyber uhođenje, objavljivanje snimaka nasilja putem društvenih mreža, mamljenje djece radi seksualnih potreba, lažne profile na društvenim mrežama, sexting i ostale online opasnosti. Iz Wiener osiguranja naveli su da istraživanja pokazuju kako čak dvije trećine roditelja tvrdi da se djeca služe tehnologijom bolje od njih samih, a upozorili su i na alarmantan podatak kako se djeca često, bez znanja roditelja, na internetu dopisuju s nepoznatim osoba i zatim se nađu s njima uživo.

Na takve susrete odlaze sami, izlažući se potencijalnoj opasnosti. Prema podacima s platforme UHO, djeca mlađe dobi najčešće se suočavaju s isključivanjem iz grupa za dopisivanje te vrijeđanjem i omalovažavanjem u različitim grupama.

Najčešći oblici online nasilja među starijim generacija su sexting i s time povezane ucjene, prijetnje i posljedice slanja intimnih fotografija osobama suprotnog spola. Na platformi su najviše upita zabilježili od djece u dobi od 12 do 14 godine, a 75 posto poruka poslale su osobe ženskog spola.

Sredinom kolovoza ove godine iz Wiener osiguranja objavili su kako će platformu donirati DKMK-u, kako bi osigurali njezinu održivost. Cilj DKMK-a općenito je poboljšanje medijske i komunikacijske kulture građana, a platformu UHO implementirat će u svoje edukacije kao alat s kojim će i dalje nastaviti pomagati djeci i mladima u borbi protiv cyberbullyinga.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Tom prilikom razgovarali smo s dr. sc. Lanom Ciboci, potpredsjednicom DKMK-a i prodekanicom za znanost i upravljanje kvalitetom na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment u Zagrebu. Platforma će, kaže, funkcionirati i dalje na isti način i bit će aktivna tijekom cijele godine, stoga djeca i mladi svakodnevno mogu slati upite vezane uz elektroničko nasilje.

U odgovorima sudjeluju komunikolozi i psiholozi kako bi se djeci, ističe Ciboci, pomoglo na što kvalitetniji način. Navela je i da se tijekom pandemije i tzv. Karantene, u razdoblju kada su djeca prestala ići u školu i krenula su s online nastavom, povećao broj upita žrtava elektroničkog nasilja.

“Većinom je riječ o djeci koja su do tada nažalost bila zlostavljana fizički i psihički u samoj školi. Upiti koji pristižu čak i sada tijekom ljeta pokazuju da elektroničko nasilje ne poznaje godišnje doba te da se djeca s njime suočavaju gotovo neprestano.

I stoga je važno podržati nastavak ove platforme kako bi djeca imala mjesto na kojem mogu postavljati pitanja i tražiti podršku u slučaju da i sami postanu žrtve takvog oblika nasilja. S obzirom na epidemiju koronavirusa i mogućnost da će dio djece ponovno nastavu pohađati online i time više vremena provoditi u virtualnom svijetu, nažalost za očekivati je i da će ponovno rasti broj slučajeva elektroničkog nasilja među djecom i mladima”, upozorava Ciboci.

Edukacija učitelja

Od početka projekta DKMK koristi upite s platforme UHO u svojim edukacijama, uz zaštićene identitete djece. Ove godine održali su pet webinara za učitelje upravo na temu elektroničkog nasilja, upoznavši ih s najčešćim upitima i situacijama s kojima se djeca susreću, te s njima razgovarali što napraviti ako se i sami susretnu s takvim slučajevima. “Najčešće upite pokazujemo i učenicima u školama kako bismo im skrenuli pozornost na tu vrstu nasilja i osvijestili ih o mogućim posljedicama.

Tijekom svih ovih mjeseci na svim smo predavanjima, i djeci i roditeljima i učiteljima, predstavljali platformu s ciljem da se osvijesti šira javnost o njenom postojanju te kako bi djeca znala kome se i gdje mogu obratiti za pomoć u slučaju da se suoče s takvom vrstom nasilja. Moram naglasiti i da smo do sada naišli na brojne pozitivne reakcije svih navedenih dionika i sigurna sam da će se to nastaviti i u budućnosti.

U planu nam je dalje razvijati platformu. Primjerice, primijetili smo da nam se znaju javljati čak i roditelji djece koja su postala žrtve i počinitelji elektroničkog nasilja, a koji traže savjete kako djeci pomoći u tim situacijama, pitaju što je najpametnije učiniti, s kim razgovarati i slično. Upravo stoga smatramo da je dio platforme svakako važno posvetiti i samim roditeljima”, poručila je Lana Ciboci.

Influencericu Mašu Zibar, poznatu i pod imenom Mashin’ the Beauty, na YouTubeu prati više od 85.000 ljudi, a na Instagramu gotovo 100.000.

Svoj je utjecaj odlučila iskoristiti kako bi s pratiteljima razgovarala o elektroničkom nasilju i opasnostima na internetu, te tako nastojala podići svijest o ovim temama. Vodi i podcast pod nazivom “nemoj me.” na kojem je dostupan WhatsApp broj na koji se njoj i njezinom timu, Nini Remenar i Filip Jančiku, pratitelji mogu i privatno javiti.

Zibar kaže da su nakon epizode podcasta, u kojoj su razgovarali o online nasilju, dobili puno poruka i apela mladih i starijih ljudi koji su s njima podijelili svoja iskustva. “Odgovarali smo na poruke koliko smo mogli, ali smo ih većinom upućivali na stručnjake preko platforme UHO.

Ciljna skupina koja mene prati su od 18 do 25 godina, ali algoritam YouTubea je u ovom slučaju odigrao svoje pa su nam se javljali i puno mlađi sa svojim iskustvima”, navodi Zibar koja je nakon sedam godina sa svojim pratiteljima stvorila, kaže, blizak odnos stoga se oni osjećaju slobodnima javiti se za neki savjet ili pomoć, dok se ona trudi odgovoriti na sve poruke.

‘Savršene’ fotografije i videi

“Moram priznati da mi prije platforme UHO nisu toliko pisali o problemima s online nasiljem. Ova platforma je napravila veliki odjek što se toga tiče”, ističe. Na upite najprije odgovara iz vlastitog iskustva kao prijatelj, no u slučaju da je riječ o ozbiljnijem problemu, djecu i mlade upućuje na stručnjake. “Najveći problem koji sam primijetila kroz ovo iskustvo je to da nisu dobivali potrebnu pomoć. S roditeljima su se bojali pričati, a u školi od profesora nisu dobivali adekvatnu pomoć.

Platforma UHO je prepoznala moć influencera u smislu izgradnje našeg odnosa s pratiteljima. Shvatili su da će se mladi s problemima prvo otvoriti nama, a mi smo ih dalje usmjeravali i pomagali”, objašnjava Zibar. U današnjem društvu kaže kako primjećuje da se mladi i djeca najčešće suočavaju s izazovima poput manjka samopouzdanja, na što utječu različite “savršene” fotografije i videi na društvenim mrežama koji prikazuju nerealnu sliku života. “Ono što influenceri pokušavaju naglašavati je da su naše društvene mreže albumi i isječci najljepših momenata i da to nije naš realan život.

Ponekad je i meni samoj teško odvojiti što je realno, a što ne na društvenim mrežama. Imam 32 godine, ali i dalje se uhvatim u nekoj ljubomori ili tuzi jer ja nisam na nekom prekrasnom mjestu ili nemam život kao taj netko drugi. Onda si mogu misliti kako je nekom teenageru koji tek sebe kreće graditi kao osobu. Mislim da je mladima danas puno teže nego što je nama bilo bez društvenih mreža”, kaže Zibar.

Influencerica smatra kako roditelji moraju odraditi najveću ulogu kada je riječ o vremenu provedenom na društvenim mrežama, pogotovo jer su se vremena promijenila, a internet i pametni mobiteli postali su dio svakodnevice djece i mladih. “Roditelji su ti koji se moraju tehnološki obrazovati kako bi znali gdje njihova djeca provode vrijeme.

Moraju se upoznati sa svim društvenim mrežama i online svijetom općenito. Jedino će tako moći pričati sa svojom djecom i pomoći im sa savjetima. Nemojte osuđivati svoju djecu već im pristupite prijateljski, otvoreno i sa srcem. Da sam ja mama tinejdžeru, bila bih na svakoj društvenoj mreži, čitala komentare i pratila bih sve nove aplikacije na kojima je i moje dijete.

Treba izgraditi odnos gdje će njihova djeca s njima dijeliti neka svoja iskustva, dobra i loša. Ne treba im zabranjivati mobitele, ali ih treba kontrolirati i osvještavati da internet baš i nije uvijek sigurno mjesto”, zaključuje Maša Zibar.