Nakon početka korona krize, više nije bilo nikakve dileme hoće li interes za zlatom rasti, ističe analitičar Josip Kokanović.
Ako je suditi po cijeni zlata – poznate sigurne luke u nesigurnim vremenima – svijet je danas u goroj situaciji nego prije 9 godina kada je Europa nosila breme nezabilježene dužničke krize i mogućeg napuštanja eura u Grčkoj.
Cijena unce najplemenitijeg metala u ponedjeljak je dosegla rekordnu vrijednost od 1943,92 dolara čime je nadmašena prijašnja najviša cijena iz rujna 2011. godine.
Ako je suditi po cijeni zlata – poznate sigurne luke u nesigurnim vremenima – svijet je danas u goroj situaciji nego prije 9 godina kada je Europa nosila breme nezabilježene dužničke krize i mogućeg napuštanja eura u Grčkoj.
Cijena unce najplemenitijeg metala u ponedjeljak je dosegla rekordnu vrijednost od 1943,92 dolara čime je nadmašena prijašnja najviša cijena iz rujna 2011. godine.
Razlog snažnoj potražnji za zlatom koja je rezultirala 9 godina starog rekorda inozemni su analitičari vidjeli u porastu geopolitičkih tenzija između Amerike i Kine nakon što zatvaranja konzulata u Houstonu i gradu Chengdu.
Nagli porast cijene
Novi val politički napetosti između SAD-a i Kine samo je jedan od uzroka naglog porasta cijene zlata u zadnje vrijeme, ocjenjuje analitičar Banke zlata Josip Kokanović. „Dodatni, po meni važniji razlozi, velikog interesa za kupnju zlata vezani su uz gospodarsku i financijsku situaciju u SAD-u.
Naime, situacija s koronavirusom je dovela do duboke recesije na temelju koje su američke Federalne rezerve odlučile srušiti kamatne stope na nulu te u financijski sustav ubrizgati dodatnih nekoliko tisuća milijardi dolara.
Na temelju toga cijene dionica su naglo porasle te se trenutno nalaze praktički na najvišim razinama u povijesti, iako su mnogi ekonomski indikatori najgori od kad postoje mjerenja. U takvoj situaciji ne isplati se ulagati u državne obveznice, a prerizično je ulagati u dionice, stoga mnogi investitori kapital prebacuju u investicijsko zlato što dovodi do porasta cijene“, ocjenjuje Kokanović.
Dodaje kako je osobno i prije korona krize očekivao porast cijene zlata jer su nakon cijelog desetljeća gospodarskog rasta mnogi ekonomski pokazatelji ukazivali na skorašnje usporavanje gospodarskog rasta, možda čak i recesiju.
„Nakon početka korona krize, više nije bilo nikakve dileme hoće li interes za zlatom rasti“, ističe taj analitičar. Na pitanje gdje vidi cijenu krajem godine, Kokanović kaže da je teško prognozirati točnu cijenu zlata na određeni datum u budućnosti, no misli da je sada poprilično izgledno da će unca zlata na kraju godine vrijediti više od 2000 dolara.
Dok zlato raste, dolar pada. Američka se valuta u ponedjeljak donekle stabilizirala prema košarici valuta na međunarodnim tržištima nakon što se u prekonoćnom trgovanju spustio na najniže razine od rujna 2018. godine.
Preokret trenda
„Ubrizgavanje enormne količine novca u financijski sustav od strane Federalnih rezervi te špekulacije o dodatnim paketima pomoći gospodarstvu od strane američke vlade osim što dovode do porasta cijene zlata, dovode i do slabljenja američkog dolara.
U posljednja dva mjeseca dolar je u odnosu u euro oslabio približno 8 posto, a lako je moguće da će se slabljenje nastaviti. Trenutni trend može preokrenuti dodatno monetarno popuštanje ostalih središnjih banaka“, smatra Kokanović.
Važnu granicu probilo je i „digitalno zlato“, bitcoin. Vrijednost najpopularnije digitalne valute u nedjelju se našla iznad 10.000 dolara, dosegnuvši 10.200 dolara, nakon što se nekoliko tjedana tom imovinom trgovalo u uskom rasponu. Iznad 10.000 dolara bitcoin nije bio početka lipnja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu