Iako su prve procjene Europske komisije bile da će hrvatsko gospodarstvo zbog korona krize potonuti 9,1 posto, ljetne prognoze za našu zemlju nešto su lošije, piše 24 sata.

Zbog pandemije korona virusa hrvatsko gospodarstvo je među tri najpogođenija u EU, a ljetne prognoze Europske komisije su da bi nam BDP mogao pasti 10,8 posto. Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako Hrvatska ostaje pri svojoj procjeni pada od 9,1 posto, ali i najavio veće plaće za oko milijun građana. Kad je riječ o državnim financijama, izvijestio je kako je u lipnju pad iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na lipanj prošle godine bio oko 16,5 posto. Što se tiče prihoda proračuna, PDV je u lipnju, ističe, u plusu u odnosu na lipanj 2019., i to zbog prelijevanja iz svibnja, pa to nije realno stanje, ali od početka godine porezni prihodi su pali ukupno između 13 i 15 posto. Rast plaća Vlada planira ostvariti smanjivanjem stopa poreza na dohodak s 36 na 30 i s 24 na 20 posto, što će građani odmah osjetiti.

Kriza

Najstarija država Europe u problemima zbog koronavirusa, prijeti im bankrot

Na pitanje novinara znači li to da će, zbog smanjenja poreza na dohodak, oko milijun građana već u prvoj godini mandata nove vlade imati veće plaće, kratko je odgovorio: “Tako je”.

Ekonomist Željko Lovrinčević slaže se s Marićevom prognozom da bi pad gospodarstva trebao biti malo manji od procjena Komisije. Kako će se pad BDP-a odraziti na standard građana, kaže, ovisi prvenstveno o tome hoće li biti kompenzacijskih mjera za gospodarstvo i potporu zaposlenosti i tko će ih financirati, ali i o tome kakva će biti politika plaća. Ono što je sigurno, država nema velik prostor za pomoć gospodarstvu.

Plan pomoći upitan

Kad je riječ o pomoći od 10 milijardi eura koje bi trebale stići iz EU, Lovrinčević napominje kako od toga nitko iz Europe za sada nema ništa.

– Taj plan nije usuglašen. Taj zec je još daleko u šumi – kazao je Lovrinčević.

Ekonomist Damir Novotny kazao je da, ako se gleda ekonomska povijest nakon Drugog svjetskog rata, bilo je neusporedivo lošijih situacija od ove koju imamo danas. Od ‘90-ih godina, podsjeća, imali smo cijelo desetljeće lošu ekonomsku situaciju, i to zbog rata. Ekonomska situacija se, nastavlja, počela popravljati od 2002., kad su rasle i plaće, a onda je došla 2008. godina. Zbog posljedica te krize 150.000 ljudi u privatnom sektoru ostalo je bez posla. Državni sektor tad je sebe zaštitio, podignuti su porezi u uveden krizni porez, pa je državni sektor prošao praktički neokrznut.

Vladine mjere ključne

Novotny navodi da je Hrvatska posljednjih deset godina imala vrlo anemičan gospodarski rast, ali priznaje da je vlast mjerama dobro reagirala na spašavanje radnih mjesta. Kako će se ova kriza odraziti na same građane, kaže da je teško procijeniti. I on se slaže s tim da sve ovisi o tome koliko će trajati Vladine mjere za pomoć ekonomiji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

– Veliko je pitanje do kada one mogu trajati, ali sigurno to nije beskonačno. Mogla bi nam se ponoviti 2009. ako se ne nastavi intervencija Vlade. Mora se ubrzati oporavak i to je nešto čemu se nadam, jer danas smo u drukčijim okolnostima nego 2009. godine jer smo i članica EU, gdje imamo pristup antirecesijskim mjerama koje se nude – napominje Novotny.

Ističe i kako će europski novac, koji je namijenjen za pomoć gospodarstvu, vjerojatno biti uvjetovan provođenjem strukturnih reformi, bez kojih do novca nećemo moći doći.

Lovrinčević i Novotny slažu se da bi situacija za Hrvatsku bila mnogo bolja da smo članica europske monetarne unije jer bismo na raspolaganju imali još više mjera za pomoć gospodarstvu narušenom zbog korona krize.

Za gospodarsku oluju koja nas čeka Andrej Plenković nema vremena za čekanje i morat će brzo složiti tim pred kojim će biti mnogi izazovi. Iduće nedjelje ponovit će se izbori na jednom biračkome mjestu, a tek nakon toga moći će se objaviti konačni rezultati parlamentarnih izbora. Tad počinju teći rokovi za konstituiranje Sabora i sastavljanje nove vlade. Andrej Plenković konzultacije s predsjednikom države Zoranom Milanovićem može mirno čekati jer je u pola dana prikupio potrebnih 76 ruku. Još u ponedjeljak čuo se s Milanovićem, a nakon objave konačnih rezultata izbora javit će mu se kako bi dogovorili sastanak.

imaju dokaze

Stotine svjetskih stručnjaka: Epidemija ubrzava, korona se prenosi i zrakom

Za očekivati je da bi Plenković mandat za sastavljanje Vlade mogao dobiti najkasnije do kraja idućeg tjedna, a zatim ima rok od 30 dana da sastavi svoj novi tim. Od objave konačnih rezultata izbora u roku od 20 dana predsjednik države treba sazvati konstituirajuću sjednicu Sabora, a u HDZ-u vjeruju da se s time neće otezati te da će to biti do kraja srpnja. HDZ i partneri nadaju se da će nova vlada biti potvrđena u prvim danima kolovoza, odnosno prije obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, 5. kolovoza. Ranije je najavljeno kako Sabor, nakon što se konstituira, sigurno neće imati stanku kao što je to bilo do sada, no o tome kako će raditi tek će se razgovarati.