U ‘novom normalnom’ po 9. put održan je Croatia Waste Expo, konferencija koja je u organizaciji Poslovnog dnevnika okupila predstavnike lokalne samouprave, državnih institucija, komunalnih poduzeća, proizvođača i dobavljača komuna’e opreme, s ciljem edukacije i razmjene iskustva na području gospodarenja otpadom.

Kako je rekao glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević, svrha konferencije je pogledati u europsku budućnost i vidjeti gdje je u ovom trenutku Hrvatska. “Kao i svake godine, cilj je dati naputke, smjernice i ideje kako poboljšati sustav, uz naglasak da otpad nije smeće već veliki i zahtjevan posao”, rekaoje Nišević.

Pravna nesigurnost

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako je u mandatu aktualne Vlade ugovoreno više od 2,5 milijardi kuna za projekte u području gospodarenja otpadom.

“Od 2016. do 2018. imali smo 11% manje odloženog otpada, kontinuirano se provodi sanacija odlagališta, a na kraju 2019. imali smo 223 zatvorena odlagališta, uz još 94 aktivnih”, naveo je te dodao da imamo 167 reciklažnih dvorišta i 106 mobilnih reciklažnih dvorišta.

“Ulagat ćemo u razvoj sustava za izgradnju infrastrukture, nabavu opreme, a slijedi i izrada novog Zakona o gospodarenju otpadom. Ministarstvo je u suradnji s gradovima, općinama, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te uz pomoć građana dovelo do rezultata koji će biti još bolji, uz strogo poštivanje reda i zbrinjavanje otpada, te kružno gospodarstvo koje ima ključnu ulogu u ostvarenju ciljeva unutar EU. Ovo je godina zelenih i digitalnih promjena”, poručio je ministar.

Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša u Gradu Zagrebu Mirka Jozić poručila je kako u Zagrebu odvajanje otpada raste te da su na dobrom putu, no da će biti ključni ostali veći gradovi kako bi se postigli ciljevi. Kao važno pitanje navela je ono o termičkoj obradi otpada, treba li nam ili ne, kao i jače usmjerenje na infrastrukturu. .

Na konferenciji je održana panel diskusija na temu velikih gradova kao posebne priče kada je riječ o odvajanju komunalnog otpada. Bivši ministar zaštite okoliša i energetike Mihael Zmajlović rekao je kako ima pozitivnih pomaka u zadnjih deset godina jer se rade centri za gospodarenje i odvajanje otpada. No napomenuo je i kako je hrvatska politika gospodarenja s druge strane proteklih pet godina bila nejasna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Iz aspekta investitora i gospodarstvenika vlada pravna nesigurnost i pitanje zašto nije bilo veće investicije u području recikliranja otpadom. Postavlja se i pitanje je li se to trebalo prepustiti tržištu i kroz javne pozive. Od 2013. kada su zakonom ukinute koncesije pa do danas imamo sakupljače koji voze i posluju po starim ugovorima koji su istekli, a ministarstvo taj dio nije odradilo pa ne možete očekivati ulaganja stranih investitora. Uloženo je puno u edukativno-informativne aktivnosti, no trebamo se zapitati jesu li te aktivnosti efikasno provedene i u što se ulagalo”, rekao je Zmajlović.

Smatra i kako prebacivanje odgovornosti države prema lokalnim samouprava i obrnuto nema smisla te da su se u pet godina lomila koplja oko uredba za gospodarenje otpadom. “Pojedine su odredbe suspendirane i vrijeme se gubi na formalne stvari, dok bi se svi dionici u sustavu trebali okupiti i razgovarati o tome kako da uredbe odgovaraju u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo primjerice na moru”.

Od vrata do vrata

Pročelnica Mirka Jozić rekla je da se pomak vidi u dogovorima o nabavama spremnika i izgradnji reciklažnih dvorišta, nabavi specijaliziranih vozila i tome kako podijeliti spremnike kojih sada ima za biootpad, miješani komunalni otpad, metal i plastiku.

“Ljudi tako mogu lako odvajati otpad, a uz to provodimo aktivnosti po svim gradskim četvrtima. Izgradili smo u Zagrebu, gdje imamo 400.000 korisnika, 19 reciklažnih dvorišta, od čega je 11 fiksnih i osam mobilnih. Potpisali smo ugovore s privatnim firmama koje preuzimaju odvojeni otpad i oporabljuju ga dalje. Imamo veliki porast u odnosu na ranije, a ovim tempom ne bismo imali problema s dostizanjem zacrtanih ciljeva. Ovaj sustav je skup, radi velike pritiske na cijenu zbog puno programa. Trenutno nas taj pritisak na cijenu muči i plaćanje postrojenja privatnim firmama”, rekla je Jozić.

Pročelnica UO za graditeljstvo, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša Grada Osijeka, Ljiljana Belajdžić, podsjetila je kako je Osijek jedan od uzora među većim gradovima, gdje se s odvojenim prikupljanjem otpada sustavno krenulo prije deset godina s konceptom od vrata do vrata, prvenstveno u kolektivnom i obiteljskom stanovanju.

“Osijek je imao specifičnu situaciju – nismo mogli do naših odlagališta komunalnog otpada zbog ratnih okolnosti, a sa sanacijom je tome prethodilo razminiravanje područja. Za jedinice lokalne samouprave kažu da su spore, no zaboravljamo da smo do 2013. gospodarenje otpadom poznavali kao priču o prikupljanju kao komunalnoj djelatnosti. Stanovnici su mislili da plaćanjem komunalne naknade plaćaju i odvoz otpada. S održivim gospodarenjem otpada 2013. ovo postaje industrija uz nova pravila ponašanja”, istaknula je Belajdžić.

Dalje se Zmajlović osvrnuo na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je intenzivnije krenuo u nabavu spremnika i opreme za odvojeno prikupljanje otpada, kada je Hrvatska ušla u EU. Zatim su došla i reciklažna dvorišta, no realno je da će se efekti vidjeti tek nekoliko godina kasnije. Bivši ministar rekao je da je strategija države u jednom trenutku “zalutala” te da je Vlada RH 2016. u svom kratkom mandatu rekla kako se mora krenuti s novim konceptom, što Zmajlović smatra neodgovornost jer je sustav gospodarenja otpadom složeniji.

“Učinjena je najveća šteta tako jer se Plan gospodarenja otpadom lomio na političkim kopljima i mijenjalo se u nekoliko navrata, s time da ni trenutno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nije zainteresirano za ovu temu i to vidim prateći situaciju u Saboru”, rekao je Zmajlović.

Pročelnica Jozić smatra kako je svatko sam počeo određivati što je ispravno ili ne jer zakoni i pravila nisu bili dovoljno regulirani i propisani, pa su s time dolazile inspekcije i prijave. “Uredba kreće od načina prikupljanja i odvoza, a kad smo to sve implementirali u Gradu Zagrebu, to je Ustavni sud stavio van snage. Čipiranje i elektronsko očitavanje su bili spremni, a sve je stavljeno na čekanje dok Ustavni sud ne odluči. Nije dobro da se tako radi”, navela je Jozić, na što se nadovezala Belajdžić koja smatra kako problem nije bilo lutanje koliko neznanje u široj javnosti i političkim krugovima.

“U jednom trenutku morali smo prihvatiti direktive, potpisati ugovore, a nitko nije nikad odvajao otpad, odlagališta su se projektirala u kubicima… U svakom danu trenutku svatko izvlači sebi draži kontekst. U Osijeku od 2010. postoji odvajanje otpada jer je to zdrava logika, a to je u propisu tek od 2013. godine. Novi cjenik izazvao je bure, ali korisnici primjećuju nakon nekog vremena da je manja količina otpada, s time da im se treba objasniti kako cijene funkcioniraju. Sve ovisi kako se priča postavi, a sama uredba je regulatorni okvir. Bolje da nešto nije prenormirano, a jedini problem je upravo taj kako protumačiti situaciju”, istaknula je Belajdžić.

Da je i dalje ključno podizanje svijesti istaknula je Jozić koja je navela kako Zagrepčani unatoč tome što dobivaju obavijest kada se što odvozi još uvijek iznesu otpad nekoliko dana ranije, ostavljaju ga pored tuđih kanti i nepropisno bacaju otpad.

Optimalizacija procesa

Glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević osvrnuo se i na digitalizaciju, a Zmajlović je pritom rekao kako je riječ o optimizaciji poslovnog procesa, s naglaskom na troškove prijevoza koji rade pritisak na cijenu.

“S jedne strane možete povećati cijene da pokrijete troškove, a s druge možete utjecati na troškove. Problem je svakako neznanje jer kod nas postoje mitovi da je gospodarenje otpadom unosan posao na čemu svi zarađuju. Postoje određeni segmenti koji su visokoprofitabilni, no cijela priče košta”, naglasio je bivši ministar, s čime se složila i Jozić koja smatra kako se treba pratiti što se kupuje, kako pakira i koji spremnici su u pitanju, kao i da se javnost treba osvijestiti da moraju odvajati.

Što se tiče digitalizacije, Jozić je navela kako su postavili senzore na zelene otoke te da imaju softver za optimizaciju ruta, uz tzv. pametnu sobu u Čistoći koja obuhvaća sve otoke na zelenim površinama gdje senzor pokazuje kolika je popunjenost. Osvrnula se i na novi cjenik prema se očekuje podizanje cijena, no podsjetila je i da Čistoća godinama nije dizala cijenama, te da ovdje veliku ulogu igra politika.

Poručila je na kraju panela kako postoji potreba za izgradnju energana, no da o tome treba odlučiti Vlada RH.