Alicante, Madrid i Malaga najjeftiniji su španjolski gradovi za godišnji odmor, s prosječnim cijenama između 27% i 4% ispod državnog prosjeka. Na suprotnom kraju ljestvice su Palma de Mallorca, Cádiz i Tarragona, pokazala je analiza portala za usporedbu cijena Rastreator.

U analizi su koristili cijene u 10 najpopularnijih gradova, za šest varijabli: sedam noćenja u hotelu s tri zvjezdice, najam automobila od sedam dana, večera za dvoje u restoranu u centru grada, pola litre piva u kafiću, kava i cijena benzina na 280 kilometara.

Prema studiji, uživanje sedam dana ovog ljeta u Palma de Mallorci je 41% skuplje od nacionalnog prosjeka. Grad ima najskuplji smještaj (719 eura, 42%) i restorane (53 eura večera za dvije osobe). Alicante je najjeftiniji španjolski grad, 11% ispod prosjeka, Almería je najjeftinija za boravak u hotelu i uživanje u destinaciji.

Prosječna cijena noćenja u Madridu je 51,5 eura po noćenju, u Alicanteu 60, a u Barceloni 65 €. Smještaj u Palma de Mallorci u prosjeku je više od 102 eura. Inače, Mallorca je najpopularnija destinacija za njemačke turiste, koji su se upravo ovaj tjedan ukrcali u prvi ovosezonski zrakoplov za prijevoz turista na taj mediteranski otok.

Balearski otoci postali su prvo odredište u Španjolskoj koje se ponovno otvorilo za međunarodne turiste, zahvaljujući prošli tjedan lansiranom pilot-planu središnje vlade za turizam. Prema njemu, 10.900 posjetitelja iz Njemačke stiže na arhipelag u narednih 15 dana, zadržavajući se najmanje pet noćenja.

Program su plasirale turističke agencije i aviokompanije, TUI, DER Touristik i Schauinslad-Reisen, a posjetitelji će odsjesti u hotelima u resortima Palme, Alcudije i Cala D’Or na Mallorci, te u hotelima na Menorci i Ibizi.

Prvi avion u sezoni u ponedjeljak doveo je 189 putnika iz Düsseldorfa, neki od njih bili su turisti, ali mnogi i turoperatori koji su iz prve ruke došli vidjeti higijenske i sigurnosne protokole u Španjolskoj.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju