Zaustavljanje gospodarskih aktivnosti zbog pandemije u ožujku anulirao je dobar početak godine za hrvatski izvoz, no pad u travnju, kako pokazuju prvi preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku, bio je toliko snažan da je, gledan u eurima, na razini prva četiri mjeseca izvoz manji za šest posto.

Još snažniji pad bilježi uvoz, koji je u isto vrijeme pao za 12 posto. U prva četiri mjeseca izvezeno je 4,59 milijardi eura, gotovo 300 milijuna manje nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je podbačaj plasmana roba izvan EU snažniji 12 posto, dok je u EU s kojom je robna razmjena veća pad nešto slabiji – 3,3%.

Uvoz, uvelike povezan i s proizvodnjom za izvoz, dosegnuo je 7,05 milijardi eura, što je u odnosu na rezultate lanjska prva četiri mjeseca smanjenje za ukupno 929 milijuna eura.

Državni statističari detaljnije su obradili podatke za prva tri mjeseca, iz kojih je vidljivo da je negativan početni efekt koronakrize zaustavio trend rasta izvoza i uvoza, pa je su u oba slučaja rezultati bili na razini lanjskih, i to bez negativnog predznaka za izvoz, dok je uvoz blago pao, 0,9 posto.

Pri tom su hrvatske tvrtke u članice EU uspjele ukupno gledajući postići bolji rezultat, plasirajući gotovo 4% više robe nego u prvom lanjskom kvartalu, pri čemu su realizirani poslovi u pojedinim zemljama, prije svega Mađarskoj, Poljskoj i Luksemburgu “spasili” stvar i amortizirali snažan pad na glavnim izvoznim tržištima.

U Njemačku je izvoz robe u prvom kvartalu bio manji 9% ili 483 mil. eura, te Italiju s kojom je podbačaj još ozbiljniji, veći od 21%. Italija je prva i u to vrijeme koronom najpogođenija zemlja, a izvoz je pao na manje od 416 milijuna eura.

Sa zemljama CEFTA-e pad izvoza veći je od 5%, pri čemu je najveći pad u BiH, najvećem tržištu u toj grupaciji. Na udaljenijim tržištima slabiji je plasman u SAD-u i Kini, a pozitivan rezultat, 6% bolji nego u lanjskom prvom tromjesečju, bilježi se jedino s Japanom, gdje hrvatski proizvođači dominantno izvoze tunu.

Uvoz je, pak, oslabio iz gotovo svih zemalja iz kojih tradicionalno nabavljamo robu, no iznimke su Turska i SAD, iz kojih je u prvom kvartalu rast na razini od 20, odnosno 24 posto, a 121,5 milijuna eura roba uvezeno je iz Azerbejdžana, iz kojega u isto vrijeme lani nije bilo uvoza.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa