Francuska vlada namjerava zadržati subvencioniranje plaća još dvije godine kako bi se izbjegao val otkaza. Niz europskih gospodarstava – među njima i najveća poput Njemačke, Francuska, Italija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo – donijela su takvu mjeru uslijed suzbijanja pandemije koja je praktički ugasila ekonomsku aktivnost.

Dugoročniji plan
U sklopu te mjere, država subvencionira kompanijama dio troškova za plaće radnika koji su zbog pandemije spriječeni odlaziti na posao. Muriel Pénicaud, francuska ministrica rada, izjavila je da je krajem travnja 8,6 milijuna tamošnjih radnika primalo subvencionirane plaće.

Ministica je radiju Franceinfo najavila kako vlada taj plan subvencija namjerava učiniti dugoročnijim. To bi omogućilo skraćenje radnog vremena i djelomično državno subvencioniranje, naglasila je Pénicaud, a prenosi Financial Times. “Plan će vjerojatno trajati godinu ili dvije”, dodala je ministrica. Njemačka je prva uvela subvencioniranje skraćenog radnog vremena kroz plan “Kurzarbeit” koji je prvi puta uveden tijekom prethodne ekonomske krize 2009. godine.

Nakon što je pandemija početkom godine počela haračiti Europom, više od 40 milijuna radnika iz pet najvećih gospodarstava počelo je primati subvencionirane plaće. Muriel Pénicaud nije pojasnila koliki će udjel plaće vlada u Parizu ubuduće subvencionirati. Trenutno za slabije plaćene poslove “uskače” sa 84 do 100 posto iznosa neto plaće. Međutim, taj je udjel trenutno tema razgovora s poslodavcima i sindikatima. Ministrica je najavila i da će do kraja ljeta biti izvršeno oko 50.000 provjera radi utvrđivanja malverzacija u korištenju vladine pomoći.

Pogoršanje javnog duga
S obzirom da će godišnje “gutati” milijarde eura, potpora za plaće nesumnjivo će pogoršati stanje francuskih javnih financija. Predviđanja govore da će udjel javnog duga jurnuti s 3 posto BDP-a u prošloj godini na 11,4 posto u ovoj godini. No, ministrica Pénicaud uzvraća da bi isplata naknade za nezaposlene milijunima radnika također znatno stajalo državnu riznicu.

Dodala je i kako se subvencioniranjem plaća izbjegava dugoročna šteta za gospodarstvo jer kompanije čuvaju kvalificirane radnike. “Mislim da to ima smisla čak i ako proračunski trošak bude golem”, smatra Gilles Moec, glavni ekonomist osiguravateljne kompanije Axa.

“Možemo završiti u situaciji da neki sektori i kompanije neće preživjeti, ali to još ne znamo”, smatra Moec. Inače, francuski primjer s produženjem potpora nije usamljen. Njemačka vlada je prošloga tjedna objavila da bi se Kurzarbeit mogao potrajati i tijekom 2021. godine.

Britanska vlada nedavno je produžila potpore za plaće do kraja listopada, ali je zatražila da od kolovoza kompanije sudjeluju u trošku isplate. Italija je produžila tu mjeru do 31. kolovoza.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”