Kriza nije utjecala na pšenicu, dapače urodi su dobri i očekujemo oko 750.000 tona, slično kao i prošle godine”. Tim je riječima Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) opisao ovogodišnji urod istaknuvši kako su promjene burzovnih cijena zahvatile sve kategorije proizvoda, pa tako i pšenicu. Minimalna otkupna cijena ove godine iznosi 1,15 kuna.

Kriza ukazala na ključnu stvar’
“U prosjeku u Hrvatskoj imamo 5,5 tona po hektaru i na razini smo desetogodišnjeg prosjeka, a u pšenici smo samodostatni 200 posto”, objašnjava Jakopović te ističe kako je jedan od zahtjeva proizvođača usmjeren i na problem robnih zaliha.
“Kriza je pokazala da je to ključan segment i hitno su potrebne uredbe o otkupu za robne zalihe. Mi imamo svega mjesec, za mjesec i pol dana pšenice u robnim zalihama, a trebali bismo imati barem za šest mjeseci, ako ne i više”, požalio se Jakopović.

Uz to, proizvođači pšenice traže i da se na svakom mjestu otkupa izvjese uvjeti otkupa i cijene. Žale se i na troškove prijema robe te na uzimanje uzoraka sa sondama na zrak, a ne spiralama, kao što je to inače, tvrde, uobičajeno za pšenicu.
“Naši proizvođači bi htjeli da što više pšenice ostane u Hrvatskoj. Naime, prošlog smo proljeća uvezli između 120.000 i 130.000 tona u vrijednosti 22 milijuna eura”, objašnjava problematiku Jakopović.

Ništa bez novih tehnologija
Hrvatska poljoprivredna komora predlaže da se iz Ruralnog razvoja pomogne proizvođačima u investiranju u nove tehnologije i u preradi, točnije proizvodnji pekarskih i mlinarskih proizvoda što bi domaće proizvođače učinilo konkurentnijima na tržištu.
“Lani smo uvezli deset milijuna eura, što je oko tridesetak tisuća tona proizvoda od smrznutog tijesta, a da imamo takve proizvodne linije ne bi bilo potrebe za tolikim uvozom. Važna je svakako i kontrola takve robe koje u Hrvatsku ulazi preko stranih trgovačkih lanaca”, smatra Jakopović.

I oni žele ‘zelenu’ energiju
Proizvođači pšenice su se u zahtjevima dotakli i obnovljivih izvora energije koji su ovih dana u fokusu poljoprivrednika diljem EU.
“Proizvođači pekarskih i mlinarskih proizvoda imaju neiskorištene krovove i tu leži velik potencijal, a takve investicije bi svakako zadržale i velik broj ljudi u ruralnim prostorima”, poručuje Jakopović. Za kraj je napomenuo kako je pri otkupu pšenice nužno da se na otkupnim mjestima vodi računa o svim točkama i da se izbjegnu nepoštene trgovačke prakse.
“Ljudi moraju znati po kojim cijenama predaju žita”, zaključuje Jakopović.