EN DE

Britanske banke redom u minusu

Autor: Mario Gatara
11. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Povod su očekivanja kako bi ključne kamatne stope i u nastavku godine mogle biti podignute

Nakon kraće pauze, zabrinutost u pogledu budućih poteza monetarnih vlasti na Starom kontinentu u značajnoj je mjeri paralizirala aktivnosti investitora, zasjenivši i vijestima iznimno bogatu sezonu objavljivanja poslovnih rezultata. Krajnji rezultat takvog odnosa snaga, obilježenog u najboljem slučaju suzdržanošću ulagača (makar bi inicijativa pesimista bio prikladniji izraz), bila je negativna izvedba većine regionalnih indeksa, premda su dan ranije američki investitori relativno bezbolno prožvakali najnoviji sastanak FED-a, uglavnom ignorirajući uporno pridavanje velikog značaja inflacijskim pritiscima od strane središnje banke. Što pak znači da je Ben Bernanke, prvi čovjek monetarnih vlasti, i dalje kadar ignorirati zamjetno usporavanje gospodarskog rasta, svjesno ga žrtvujući u ime makroekonomske stabilnosti i stavljanja pod kontrolu nemani zvane “inflacije”. S druge pak strane, njegovi britanski kolege zapravo i nemaju previše izbora. Uz rapidan rast cijena nekretnina, koji je u travnju, prema najnovijim podacima HBOS-a, iznosio visokih 10,9 posto na godišnjoj razini, signalizirajući stabilnu potražnju bez obzira na sve restriktivniju monetarnu politiku, te skok PMI indeksa poslovnog povjerenja za sektor industrije, ponajprije na krilima ubrzavanja gospodarskog rasta u Eurolandu, daljnje zaoštravanje stavova Bank of England sasvim je očekivano. Baš kao i ishod jučerašnjeg sastanka, kojim je bazna kamatna stopa pomaknuta sa 5,25 posto na 5,5 posto (na najvišu razinu u posljednjih šest godina), što možda i nije kraj uzlaznog ciklusa kamatnjaka. I upravo je ta mogućnost najviše štete nanijela dionicama banaka na Otoku, pri čemu su se u najveće gubitnike prometnuli Royal Bank of Scotland (-1 posto), Barclays (-0,8 posto) i Standard Chartered (-1,2 posto).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

A londonski su burzovni indeksi u međuvremenu izgubili i vrlo bitnu podršku rudara, jer su se glasine o kombinaciji BHP Billiton – Rio Tinto naprosto rasplinule kao mjehurići od sapunice. Zbog čega su obje dionice bile kažnjene povećim padom cijene (više od 3 posto), povukavši za sobom i ostatak sektora, pritisnutog usput i korekcijom na tržištu obojenih metala. Što naftaši skromnim rastom, isprovociranim serijom novih napada nigerijskih militanata, nikako nisu mogli nadoknaditi, premda se cijena WTI sirove nafte pomaknula iznad granice od 62 dolara po barelu, oslobodivši se negativnog utjecaja rastućih komercijalnih zaliha u SAD. Ulagačima je teško mogla pružiti bilo kakvu utjehu činjenica da na redovitom sastanku Europske središnje banke nije bilo nikakvih promjena kamatnih stopa, ponajprije stoga što se realizacija tog scenarija očekuje u idućim mjesecima (možda već u lipnju). A to se, kao i na Otoku, negativno odrazilo na izvedbu bankovnih dionica, pa čak i u slučaju solidnih poslovnih rezultata. Tako primjerice rast dobiti od čak 60 posto (na 462 milijuna eura) za Anglo Irish Bank nije bio dovoljan za pozitivan pomak dionica, čija se cijena, zahvaljujući nedovoljno optimističnom outlooku, spustila u minus od 3 posto. Gotovo identičan je pad zabilježio i Raiffeisen International, a uz snažan rast dobiti u prvom kvartalu, kao izgovor za dominaciju prodavatelja ovoga je puta poslužio nešto slabiji rast u Rusiji i Ukrajini. Poslovnim se rezultatima nije proslavila niti Societe Generale (-2,5 posto), i tek je Hypo Real Estate uspjela umaknuti aktivnosti pesimista, zaradivši impresivnim poslovnim rezultatima rast cijene dionica od 5 posto.

Nakon kraće pauze, zabrinutost u pogledu budućih poteza monetarnih vlasti na Starom kontinentu u značajnoj je mjeri paralizirala aktivnosti investitora, zasjenivši i vijestima iznimno bogatu sezonu objavljivanja poslovnih rezultata. Krajnji rezultat takvog odnosa snaga, obilježenog u najboljem slučaju suzdržanošću ulagača (makar bi inicijativa pesimista bio prikladniji izraz), bila je negativna izvedba većine regionalnih indeksa, premda su dan ranije američki investitori relativno bezbolno prožvakali najnoviji sastanak FED-a, uglavnom ignorirajući uporno pridavanje velikog značaja inflacijskim pritiscima od strane središnje banke. Što pak znači da je Ben Bernanke, prvi čovjek monetarnih vlasti, i dalje kadar ignorirati zamjetno usporavanje gospodarskog rasta, svjesno ga žrtvujući u ime makroekonomske stabilnosti i stavljanja pod kontrolu nemani zvane “inflacije”. S druge pak strane, njegovi britanski kolege zapravo i nemaju previše izbora. Uz rapidan rast cijena nekretnina, koji je u travnju, prema najnovijim podacima HBOS-a, iznosio visokih 10,9 posto na godišnjoj razini, signalizirajući stabilnu potražnju bez obzira na sve restriktivniju monetarnu politiku, te skok PMI indeksa poslovnog povjerenja za sektor industrije, ponajprije na krilima ubrzavanja gospodarskog rasta u Eurolandu, daljnje zaoštravanje stavova Bank of England sasvim je očekivano. Baš kao i ishod jučerašnjeg sastanka, kojim je bazna kamatna stopa pomaknuta sa 5,25 posto na 5,5 posto (na najvišu razinu u posljednjih šest godina), što možda i nije kraj uzlaznog ciklusa kamatnjaka. I upravo je ta mogućnost najviše štete nanijela dionicama banaka na Otoku, pri čemu su se u najveće gubitnike prometnuli Royal Bank of Scotland (-1 posto), Barclays (-0,8 posto) i Standard Chartered (-1,2 posto).

A londonski su burzovni indeksi u međuvremenu izgubili i vrlo bitnu podršku rudara, jer su se glasine o kombinaciji BHP Billiton – Rio Tinto naprosto rasplinule kao mjehurići od sapunice. Zbog čega su obje dionice bile kažnjene povećim padom cijene (više od 3 posto), povukavši za sobom i ostatak sektora, pritisnutog usput i korekcijom na tržištu obojenih metala. Što naftaši skromnim rastom, isprovociranim serijom novih napada nigerijskih militanata, nikako nisu mogli nadoknaditi, premda se cijena WTI sirove nafte pomaknula iznad granice od 62 dolara po barelu, oslobodivši se negativnog utjecaja rastućih komercijalnih zaliha u SAD. Ulagačima je teško mogla pružiti bilo kakvu utjehu činjenica da na redovitom sastanku Europske središnje banke nije bilo nikakvih promjena kamatnih stopa, ponajprije stoga što se realizacija tog scenarija očekuje u idućim mjesecima (možda već u lipnju). A to se, kao i na Otoku, negativno odrazilo na izvedbu bankovnih dionica, pa čak i u slučaju solidnih poslovnih rezultata. Tako primjerice rast dobiti od čak 60 posto (na 462 milijuna eura) za Anglo Irish Bank nije bio dovoljan za pozitivan pomak dionica, čija se cijena, zahvaljujući nedovoljno optimističnom outlooku, spustila u minus od 3 posto. Gotovo identičan je pad zabilježio i Raiffeisen International, a uz snažan rast dobiti u prvom kvartalu, kao izgovor za dominaciju prodavatelja ovoga je puta poslužio nešto slabiji rast u Rusiji i Ukrajini. Poslovnim se rezultatima nije proslavila niti Societe Generale (-2,5 posto), i tek je Hypo Real Estate uspjela umaknuti aktivnosti pesimista, zaradivši impresivnim poslovnim rezultatima rast cijene dionica od 5 posto.

Buffett spreman za kupnju Zurich Financiala?

Nešto veći interes kupaca ublažio je korekciju među dionicama osiguravajućih kuća, i to ponajprije zahvaljujući nagađanjima kako se Warren Buffett sprema preuzeti Zurich Financial Services. Teza je očito lansirana nakon što je Buffett javno izrazio želju za nekom većom akvizicijom (i do 60 milijardi dolara), makar ugledni investitor rijetko kupuje kompanije “u komadu”, no ZFS je svejedno bio u plusu od 2,5 posto. Sličan je pomak namaknuo i Converium nakon što je Uprava odustala od daljnje borbe, preporučivši dioničarima prihvaćanje poboljšane ponude Scora (-0,3 posto) koja još uvijek nudi minornu premiju u odnosu na aktualnu cijenu na burzi.




Autor: Mario Gatara
11. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close