Nakon što se tjednima pisalo o ubrzanom donošenju zakona o obnovi potresom uništenih dijelova Zagreba i okolice, sada se ispostavilo da zakon ipak ide u redovnu proceduru, te će ga nakon parlamentarnih izbora izglasati drugi saziv sabora, vjerojatno tek na jesen.

Takav je rasplet razočarao građane, ali i samo dio građevinara, iako su im nenadano prolongirani poslovi obnove vrijedni 42,4 milijarde kuna. “Važno je donijeti zakon koji će biti dobar za sve. Iako je nekoliko mjeseci za građevinare puno, to i nije tako strašno u odnosu za deset godina, na koliko se procjenjuje da će biti posla. U ovih nekoliko mjeseci do izglasavanja zakona radit će se na žurnim radovima za koje su osigurana sredstva”, prokomentirao je za Poslovni dnevnik Zlatko Sirovec, predsjednik Udruženja graditeljstva HGK i predsjednik Uprave tvrtke Tehnika d.d.

“Radovi koji s procijenjeni na više od 42 milijarde kuna ne mogu se izvesti u kratkom roku. Na mnogim objektima građevinski radovi izvodit će se na inicijativu upravitelja višestambenih zgrada, kao i na privatnu inicijativu kod privatnih kuća. Naplata od države za izvedene radove izvršit će se naknadno na temelju ispostavljenih računa.

Zakon o obnovi Zagreba iznimno je složen jer uz veliki obuhvat građevina i privatne i javne infrastrukture treba propisati i jasne kriterije za sve procese koji iz njega proizlaze. Stoga je važno da zakon bude temeljit, dosljedan i provediv. Investitori u pogođenim područjima lakše će se i brže odlučivati na radove ako su im poznata jasna pravila”, dodao je Sirovec.

Na pitanje koliko će odgoda zakona produbiti recesiju, odgovara kako će “recesija sigurno pogoditi graditeljstvo koje je za epidemije bilo aktivno, ali smanjenog obujma, a sada uglavnom odrađuje ranije ugovoreno. Novih poslova baš i nema, investitori, privatni i javni teško se odlučuju na nove ugovore, a puno je slučajeva da se već ugovoreni poslovi otkazuju”.

Sirovec nudi i rješenja: “manjak investicija u turističku infrastrukturu i pad aktivnosti graditeljstva ove godine može se koordiniranom i pravovremenom politikom preusmjeriti u obnovu Zagreba i tako pomoći građevinskom sektoru”. I Sven Müller iz Strabaga odgodu smatra “razumnom s obzirom na kompleksnost zakona i potrebom donošenja podzakonskih akata prije provedbe.

U fazi ‘hibernacije’ uzrokovane izborima i kampanjom nije realno očekivati da će financijska konstrukcija kapitalnih projekata obnove, za koje je Strabag prvenstveno zainteresiran, biti definirana, a kamoli zatvorena”, napominje Müller.

“Puno veći utjecaj na tvrtku ima neizvjesnost oko usvajanja iduće omotnice EU-fondova za razdoblje 2021-2027 s obzirom na utjecaj tih sredstava na investicije i razvoj javne infrastrukture a time i na graditeljski sektor kao pokretača gospodarstva”, zaključio je Müller.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

„Imajući na umu kako je hitno donošenje Zakon o obnovi Zagreba prvenstveno potrebno samim građanima pogođenima potresom, jasno je kako bi i nama u ovim izazovnim trenucima, kao i svim ostalim građevinarima i dionicima u građenju, odgovaralo što brže usvajanje zakona, a time i otvaranje novih prilika i projekata. Nažalost, izgleda da prethodna dva mjeseca nisu bila dovoljna za donošenje i sveobuhvatnu izradu tako specifičnog zakona te nam ne preostaje ništa drugo nego nadati se da će isti biti usvojen što prije kao i da je odgoda bila potrebna kako bi se isti donio u suradnji i uz savjetovanje sa svim potrebnim akterima, a prvenstveno strukom“, istaknula je Maria Marlais iz Kamgrada.