Neizvjesnosti oko koronavirusa u ožujku su, među ostalim, rezultirale postotno najvećim mjesečnim rastom deviznih depozita još od 2007.

Analitičari HNB-a u komentaru monetarnih kretanja kažu da je taj rast (prije svega kod stanovništva i poduzeća) rezultat povećane potražnje za likvidnim deviznim sredstvima u uvjetima neizvjesnosti glede gospodarskih posljedica epidemije.

Ukupni su devizni depoziti dosegnuli 172,1 mlrd. kuna. To je 9,3 mlrd. ili 5,7 posto više nego na kraju veljače, a za dio tog povećanja (u kunama) zaslužan je i tečaj, tj. deprecijacija kune. Pritom su kod stanovništva štedni devizni depoziti porasli za više od 5 mlrd. kuna (na 65,8 mlrd.), kod poduzeća za 2,7 mlrd. (na 21), dok su oročenja blago smanjena (sa 81,5 na 80,5 mlrd. kuna).

Visoka cijena

Uskoro kreće drugi val otpuštanja? Otvaranje ekonomije ‘s maskom na licu’ donosi novi val otkaza

Tijekom ožujka je porastao i gotov novac izvan banaka, dok su se kunski depoziti smanjili (za oko 800 milijuna, na 31,9 mlrd.).

Plasmani ostalim sektorima porasli su 2,9 milijardi kuna, čime se njihov godišnji rast (po transakcija) ubrzao, i to kao rezultat ubrzanja kredita poduzećima (na 4,2%) i usporavanja kod građana (na 6,1%). Iznosi novoodobrenih kredita u ožujku kod kućanstava su bili niži no mjesec ranije, a kod poduzeća viši pa analitičari PBZ-a ističu kako “evidentno ne odražavaju naglu promjenu gospodarskog okruženja”.

Napominju i da su ožujskim rastom plasmana još obuhvaćeni poslovi dogovoreni i realizirani prije izbijanja pandemije i primjene moratorija.